Državno odvjetništvo Republike Hrvatske

Kontrastni prikaz Ispiši stranicu Pošalji link
prilagodba izgleda
mogućnosti
RSS

Poslovnik Državnoodvjetničkog vijeća

DRŽAVNOODVJETNIČKO VIJEĆE

Na temelju članka 101. stavak 1. i 2. Zakona o državnom odvjetništvu ("Narodne novine" broj 51/01) Državnoodvjetničko vijeće na sjednici održanoj dana 11. ožujka 2002. godine donijelo je

POSLOVNIK DRŽAVNOODVJETNIČKOGA VIJEĆA

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Poslovnikom Državnoodvjetničkoga vijeća (u daljnjem tekstu: Poslovnik) uređuje se način rada Državnoodvjetničkoga vijeća (u daljnjem tekstu: Vijeće).

(2) Ovim se Poslovnikom posebice uređuje:

1. prava i dužnosti predsjednika Vijeća i zamjenika predsjednika Vijeća;
2. postupak imenovanja i razrješenja zamjenika državnih odvjetnika;
3. postupak udaljenja od obavljanja dužnosti;
4. stegovni postupak;
5. sazivanje sjednica Vijeća i poslovni red na sjednicama;
6. obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova za potrebe Vijeća.

Članak 2.

(1) Sjedište Vijeća je u Zagrebu, Ul. Lj. Gaja 30a.

(2) Vijeće zasjeda u Zagrebu ali, iz važnih razloga, može odlučiti da pojedine sjednice održi na područjima županijskih državnih odvjetništava Republike Hrvatske. Predsjednik Vijeća brine se za osiguranje uvjeta za održavanje takve sjednice.


Članak 3.

(1) Ako je protiv predsjednika ili člana Vijeća zatraženo pokretanje kaznenog postupka, primjena prisilne mjere ograničenja osobne slobode ili koje druge radnje kojom se ograničavaju temeljna prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života, Vijeće će bez odgode razmotriti zahtjev ovlaštenog tužitelja u kaznenom postupku za izdavanjem odobrenja iz čl. 94. st. 2. Zakona o državnom odvjetništvu.

(2) Ako je predsjednik ili član Vijeća uhićen ili pritvoren bez odobrenja Vijeća u smislu odredbe čl. 94. st. 3. Zakona o državnom odvjetništvu Vijeće će bez odgode, a najkasnije u roku od 48 sati, odlučiti o tome da odobrava primjenu takve mjere ili nalaže da se uhićenik ili pritvorenik odmah pusti na slobodu.

(3) Odluku ih prethodnih stavaka ovoga članka Vijeće donosi većinom glasova svih članova. Odluka se odnosi samo na kazneno djelo za koje je podnesen zahtjev ili je primljena obavijest o uhićenju ili pritvaranju.

(4) U slučaju spriječenosti predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća sjednicu za donošenje odluke može sazvati svaki član Vijeća, a sjednici predsjedava najstariji član Vijeća.


II. PREDSJEDNIK VIJEĆA I ZAMJENIK PREDSJEDNIKA VIJEĆA

Članak 4.

Predsjednik skrbi o pravilnoj primjeni ovoga Poslovnika.


Članak 5.

Osim poslova iz čl. 100. Zakona o državnom odvjetništvu predsjednik Vijeća naročito:

1. prima prisege zamjenika državnih odvjetnika;
2. skrbi o suradnji Vijeća sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske te drugim
državnim tijelima Republike Hrvatske;
3. podnosi zahtjeve za osiguranje sredstava za rad Vijeća;
4. skrbi o zaštiti prava i ispunjavanju dužnosti članova Vijeća;
5. obavlja i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom.


Članak 6.

Zamjenik predsjednika Vijeća pomaže u radu predsjedniku Vijeća i obavlja poslove iz njegova djelokruga u slučaju spriječenosti predsjednika Vijeća.


III. POSTUPAK IMENOVANJA, RAZRJEŠENJA I
TRAJNOG PREMJEŠTAJA ZAMJENIKA
DRŽAVNIH ODVJETNIKA

Članak 7.

(1) Postupak imenovanja pred Vijećem započinje dostavom liste kandidata koji ispunjavaju uvjete za zamjenika državnog odvjetnika koju je dostavio Glavni državni odvjetnik sukladno čl. 104.st. 6. i 8. Zakona o državnom odvjetništvu.

(2) Prije donošenja odluke o imenovanju zamjenika državnih odvjetnika Vijeće će razmotriti sve zakonom predviđene podatke za svakog kandidata sa dostavljene liste. Ono može zatražiti da se uočeni nedostaci otklone illi potrebne isprave pribave u određenom roku i u tom cilju odgoditi sjednicu. U zapisniku o sjednici Vijeća posebno će se naznačiti razlozi koji su u razmatranju podataka bili izneseni u korist ili protiv pojedinog kandidata, da li su u podacima uočeni kakvi nedostaci i da li je zbog njih sjednica bila odgođena.

(3) Na sjednici Vijeća nadležni državni odvjetnik usmeno će obrazložiti mišljenje o kandidatima koje je dao sukladno čl. 104. st. 2. Zakona o državnom odvjetništvu.


Članak 8.

(1) Odluka o imenovanju zamjenika državnih odvjetnika donosi se većinom glasova nazočnih članova Vijeća.

(2) Član Vijeća koji je kandidat za zamjenika državnog odvjetnika ne može sudjelovati u raspravljanju i odlučivanju o imenovanju za mjesta za koja je i sam kandidirao.


Članak 9.

(1) Glasovanje o imenovanju zamjenika državnog odvjetnika provodi se putem pisanih listića.

(2) Pisani listić sadrži popis svih kandidata koji ispunjavaju uvjete za imenovanje, poredanih abecednim redom početnog slova prezimena ispred kojega se nalazi redni broj.

(3) Pisani listić sadrži ime i prezime člana Vijeća koji putem njega glasuje.

(4) Glasovanje putem listića obavlja se tako da svaki član Vijeća zaokruži redni broj ispred imena onih kandidata za čije imenovanje glasuje, pri čemu broj kandidata za koje glasuje ne može biti veći od broja kandidata koji se imenuju u postupku imenovanja.

(5) Član Vijeća nakon obavljenog glasovanja potpisuje listić i predaje ga predsjedniku Vijeća. Predsjednik Vijeća objavljuje ime člana Vijeća koji je glasovao i imena kandidata za čije je imenovanje član Vijeća glasovao.

(6) Ako se glasovi članova Vijeća tako podijele da:

- dva ili više kandidata za zamjenika državnog odvjetnika dobiju isti broj glasova
dovoljan za imenovanje;
- dva ili više kandidata za zamjenika državnog odvjetnika dobiju isti najveći broj
glasova nedovoljan za imenovanje;
- dva ili više kandidata za zamjenika državnog odvjetnika dobiju različit broj glasova
i nedovoljan za imenovanje

ponovit će se glasovanje između tih kandidata.

(7) Povredu pravila o glasovanju može pobijati svaki član Vijeća upravnim sporom. Ipak, na presudi kojom se utvrđuje postojanje takve povrede, ne može se utemeljiti pravni lijek u postupku u kojem je sudjelovao zamjenik državnog odvjetnika imenovan nepravilnim glasovanjem.


Članak 10.

(1) Odluka o imenovanju ima uvod, izreku i obrazloženje i u njoj se navodi rok u kojem je imenovani dužan stupiti na dužnost.

(2) Vijeće može odlučiti da se dostava odluke o imenovanju zamjenika državnog odvjetnika iz čl. 105. st. 2. Zakona o državnom odvjetništvu provede preko nadležnog županijskog državnog odvjetništva.


Članak 11.

(1) Imenovani zamjenici državnih odvjetnika daju prisegu pred predsjednikom Vijeća, zamjenikom predsjednika ili pred članom Vijeća kojega odredi predsjednik Vijeća.

(2) U svečanom činu, nakon usmene prisege, zamjenik državnog odvjetnika potpisuje tekst prisege. Potpisane prisege se pohranjuju u uvezanoj knjizi.


Članak 12.

(1) Prije donošenja rješenja o trajnom premještaju državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika iz čl. 80. st. 3. Zakona o državnom odvjetništvu Vijeće može, po potrebi, saslušati državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika.

(2) Odluka o trajnom premještaju neće se donijeti ako bi takav premještaj na dosadašnjem mjestu državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika mogao ugroziti redovito obavljanje poslova iz djelokruga nadležnog državnog odvjetništva.


Članak 13.

(1) Ako je zamjenik državnog odvjetnika sam postavio zahtjev za razrješenjem od dužnosti, Vijeće neće odlučivati o pokretanju postupka nego samo o razrješenju.

(2) Ako je zatraženo razrješenje zamjenika državnog odvjetnika zbog trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje dužnosti (čl. 69. st. 1. toč. 2. i čl. 117. st. 3. Zakona o državnom odvjetništvu) zbog vjerojatnosti teže duševne smetnje, Vijeće može Glavnom državnom odvjetniku predložiti da za zamjenika državnog odvjetnika zatraži imenovanje posebnog zastupnika koji će zastupati njegove interese pred Vijećem i drugim državnim tijelima.

Članak 14.

(1) Odluka o razrješenju ima uvod, izreku, obrazloženje i naputak o pravnom lijeku. Odluka o razrješenju na vlastiti zahtjev (čl. 69. st. 1. toč. 1. Zakona o državnom odvjetništvu) ima samo uvod i izreku.

(2) Uvod sadrži: naziv tijela koje donosi odluku, propis o nadležnosti te oznaku zahtjeva za razrješenje.

(3) Izrekom se odlučuje o zahtjevu ili prijedlogu za razrješenje. U izreci se navodi nadnevak prestanka obavljanja državnoodvjetničke dužnosti.

(4) U obrazloženju se iznose razlozi razrješenja uz ocjenu dokaza i podataka koji su pribavljeni u postupku.


IV. POSTUPAK UDALJENJA OD OBAVLJANJA DUŽNOSTI


Članak 15.

(1) Odluku o udaljenju od obavljanja dužnosti Vijeće donosi većinom glasova članova Vijeća.

(2) Ako smatra da je to opravdano zbog težine slučaja i potrebe urednog obavljanja državnoodvjetničke dužnosti, Vijeće može, na zahtjev nadležnoga državnog odvjetnika i bez prethodne usmene rasprave odlučiti o udaljenju od dužnosti zamjenika državnog odvjetnika u slučajevima iz čl. 116. st. 2. Zakona o državnom odvjetništvu.

(3) Odluka o udaljenju od dužnosti mora se odmah opozvati ako prestanu razlozi za udaljenje.

(4) Ako je Vijeće donijelo odluku o udaljenju od dužnosti temeljem čl. 111. st. 1. Zakona o državnom odvjetništvu odluka prestaje važiti s danom konačnosti odluke o stegovnoj odgovornosti zamjenika državnog odvjetnika.

(5) Odluka o udaljenju od dužnosti primjenjuje se od dana donošenja.


Članak 16.

Odluka o udaljenju od dužnosti bez odgode će se dostaviti Ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa, radi donošenja rješenja o visini naknade koja će se isplaćivati zamjeniku državnog odvjetnika za vrijeme trajanja udaljenja.

V. STEGOVNI POSTUPAK


Članak 17.

(1) U stegovnom postupku Vijeće odlučuje većinom glasova svih članova Vijeća.

(2) Ako se stegovni postupak vodi protiv člana Vijeća taj član je izuzet od odlučivanja u stegovnom postupku.


Članak 18.

(1) Po primitku zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka, predsjednik Vijeća zakazuje ročište na koje se poziva zamjenik državnog odvjetnika i podnositelj zahtjeva. Ročište je nejavno, osim ako zamjenik državnog odvjetnika protiv kojega je zahtjev podnesen ne zahtjeva drugačije.

(2) Nakon održanog ročišta Vijeće donosi odluku o pokretanju postupka, ako postoji osnovana sumnja da je počinjeno stegovno djelo.

(3) U stegovnom postupku Vijeće može zatražiti poduzimanje određenih izvida od člana Vijeća koje ga odredi.

(4) Protiv odluke o pokretanju stegovnog postupka nije dopuštena posebna žalba.

(5) Odluka mora biti izrađena i otpremljena strankama u roku od 15 dana od njezinog donošenja.

(6) Protiv odluke o razrješenju odnosno stegovnoj odgovornosti zamjenik državnog odvjetnika može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske, koji odgađa izvršenje odluke, ako tako odluči Vijeće.


Članak 19.

(1) Sjednicu saziva predsjednik Vijeća koji se brine o urednoj dostavi poziva članovima Vijeća i drugim potrebnim osobama, a iznimno, sjednicu mogu sazvati tri člana Vijeća.

(2) Sjednica se saziva najmanje osam dana prije dana održavanja. Iznimno, u hitnim slučajevima može se sazvati i u kraćem roku.

(3) Uz poziv u kojem se određuje dan, sat i mjesto sjednice, svim se članovima Vijeća dostavlja prijedlog dnevnog reda i prilažu pribavljene isprave i drugi materijal za odlučivanje.


Članak 20.

(1) Dnevni red sjednica Vijeća predlaže predsjednik Vijeća. Prijedlog dnevnog reda šalje se uz poziv na sjednicu članovima Vijeća. Predsjednik može prije početka sjednice dopuniti prijedlog dnevnog reda. Vijeće prihvaća predloženi dnevni red većinom glasova nazočnih članova.

(2) Nakon što je dnevni red utvrđen, Vijeće ga može tijekom sjednice promijeniti odlukom većine nazočnih članova.

(3) Predsjednik Vijeća na početku sjednice utvrđuje broj nazočnih članova Vijeća te objavljuje ispriku izočnih članova. Predsjednik Vijeća rukovodi radom sjednice i daje riječ članovima Vijeća. Predsjednik Vijeća može sadržajno ili vremenski ograničiti izlaganja članova Vijeća. Član Vijeća mora uvijek dobiti riječ kada želi govoriti o povredi Poslovnika.

(4) O prijedlozima člana Vijeća koje predsjednik Vijeća ne prihvati, odlučuje Vijeće. Član Vijeća može uvijek zahtijevati da se prijedlog unese u zapisnik.

(5) Predsjednik osigurava red na sjednici, odobrava nazočnost gostiju i daje potrebne obavijesti za sredstva javnog obavještavanja.

(6) Prva točka dnevnog reda, u pravilu, odnosi se na prihvaćanje zapisnika s prethodne sjednice. O primjedbama na zapisnik Vijeće odlučuje bez usmene rasprave.


Članak 21.

(1) Vijeće može odlučivati ako je na sjednici prisutno najmanje šest članova Vijeća, osim ako zakon drukčije ne određuje.

(2) U raspravi i glasovanju ne može sudjelovati član Vijeća kod kojega postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost.

(3) Odluke se donose većinom glasova nazočnih članova, osim ako zakonom ili Poslovnikom nije drugačije propisano.

(4) Članovi Vijeća glasuju tako da se izjašnjavaju "za" ili "protiv" prijedloga istodobnim dizanjem ruku, poimeničnim glasovanjem ili glasovanjem na pisanim listićima.

(5) Poimenično glasovanje provodi se izgovaranjem "za" ili "protiv" prijedloga.

(6) Predsjednik Vijeća mora uvijek ponoviti glasovanje ako Vijeće većinom glasova utvrdi da je povrijeđen red glasovanja ili da nije jasno je li odluka dobila potrebnu većinu glasova.

(7) Na zahtjev predsjednika ili člana Vijeća, predsjednik Vijeća odredit će provjeru glasovanja.


Članak 22.

(1) O radu sjednice vodi se zapisnik.

(2) Zapisnik sadrži osnovne podatke o prisutnima, dnevnom redu, o prijedlozima iznesenim u sjednici, o provedenoj raspravi i o donesenim odlukama.

(3) U zapisnik se posebno unosi rezultat glasovanja.

(4) Zapisnik potpisuje predsjednik Vijeća ili predsjedavajući član Vijeća.

(5) Izvornici zapisnika čuvaju se u pismohrani Vijeća. Predsjednik Vijeća mora svakodobno članovima Vijeća osigurati uvid u zapisnike, a ostalim osobama to mora učiniti ako kod njih postoji opravdani interes za pregledavanje zapisnika.


Članak 23.

(1) Sjednice Vijeća su javne, osim na sjednicama u stegovnom postupku. No i tada se sjednica može održati javno ako to zatraži zamjenik državnog odvjetnika protiv kojeg je podnesen zahtjev za pokretanje stegovnog postupka.

(2) Vijeće može isključiti javnost sa dijela ili cijele sjednice u slučajevima iz čl. 120. st. 2. Ustava Republike Hrvatske.

(3) Odluke Vijeća uvijek se javno proglašavaju.


VII. STRUČNE SLUŽBE


Članak 24.

(1) Vijeće ima stručnu službu za administrativne, tehničke i računovodstvene poslove.

(2) Broj službenika i namještenika za te službe utvrđuje ministarstvo po prethodno pribavljenom mišljenju Vijeća.

VIII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE


Članak 25.

Članovi Vijeća imaju službenu iskaznicu čiji oblik i sadržaj utvrđuje Vijeće na prijedlog predsjednika.


Članak 26.

O promjenama Poslovnika Vijeće odlučuje na način sukladan čl. 101. st.2. Zakona o državnom odvjetništvu.


Članak 27.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom prihvaćanja od strane Vijeća.


Članak 28.

Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Privremeni Poslovnik Državnoodvjetničkog vijeća od 15. studenog 2001. godine.


PREDSJEDNICA:
Zlata Hrvoj Šipek,v.r.