Državno odvjetništvo Republike Hrvatske

Kontrastni prikaz Ispiši stranicu Pošalji link
prilagodba izgleda
mogućnosti
RSS

Rezultati tagiranih članaka:

Opći podaci

 
 

Ustroj

 

 
 
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ima četiri odjela: Kazneni odjel, Građansko-upravni odjel, Odjel za unutarnji nadzor i Odjel za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju. više

Rad sa strankama

 
 

Pritužbe

 
 

Mogu li dobiti na uvid spis državnog odvjetništva?

 
 

Spis kaznenog, parničnog i drugog postupka koji se nalazi u državnom odvjetništvu može se dati na uvid samo oštećenoj osobi, stranci koju državno odvjetništvo zastupa temeljem zakona ili punomoći te osobi koja za to ima opravdan interes. Osim uvida može se dopustiti i prepisivanje spisa ili samo dijelova spisa.

Prema Pravilniku o unutarnjem poslovanju spis se ne može dati na uvid osumnjičenoj i okrivljenoj osobi te protivnoj stranci.

više

Koje je državno odvjetništvo, odnosno građansko-upravni odjel nadležan postupati u određenom predmetu?

Koju je dokumentaciju potrebno priložiti zahtjevu za supotpis ugovora i izdavanje tabularne isprave prema čl.215 Zakona o zemljišnim knjigama?

 
 
Potrebno je priložiti:
  • ispravu ili ugovor o stjecanju vasništva u izvorniku ili ovjereni prijepis,
  • potvrdu Trgovačkog suda da je pravna osoba brisana iz sudskog registra ili da nije podnijet zahtjev za usklađenje sukladno Zakonima,
  • uvjerenje katastra iz kojeg je vidljivo na kojoj je čestici izgrađena zgrada, a po mogućnosti i ZK izvadak,
  • potvrdu nadležnog fonda ili pravne osobe koja vodi evidenciju ili upravlja zgradama u gradu ili općini o točnom položaju stana u zgradi te točan opis i površinu stana.
više

Tko ima pravo na informacije o građanskom ili upravnom predmetu?

 
 
Republika Hrvatska, odnosno njena tijela i njihovi dužnosnici ili ovlašteni službenici kao i građani, jedinice regionalne i lokalne samouprave, trgovačka društva, udruge te njihovi punomoćnici kad imaju položaj stranke. više

Tko je stranka u predmetima koje vodi Građansko-upravni odjel?

 
 
Državno odvjetništvo zastupa Republiku Hrvatsku u postupcima pred sudovima i upravnim tijelima i štiti njene imovinsko pravne interese. Iz navedenog proizlazi da je stranka Republika Hrvatska, odnosno tijela državne uprave, ministarstva, sudovi ili ona tijela koja nemaju pravnu i parničnu sposobnost te za čiji rad odgovara Republika Hrvatska. Državno odvjetništvo može zastupati pravne osobe iz članka 16.st.1 alineja 1. temeljem punomoći. Tada je stranka ona pravna osoba koje je izdala punomoć. Građani, jedinice regionalne i lokalne samouprave, trgovačka društva i udruge imaju položaj stranke samo u onim predmetima u kojima se izravno obraćaju državnom odvjetništvu koje odlučuje o njihovom zahtjevu. Riječ je predmetima u kojima se odlučuje o sklapanju izvansudske nagodbe (čl.186. a ZPP, Zakon o odgovornosti za štetu nastalu terorističkim aktima ili javnim demonstracijama) te supotpisu ugovora i izdavanja tabularne isprave (čl.215 Zakona o zemljišnim knjigama). više

Što je zahtjev za zaštitu zakonitosti u parničnom postupku?

 
 

Zahtjev za zaštitu zakonitosti je izvanredan pravni lijek na čije je izjavljivanje ovlašteno jedino Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, a o kojem odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske. Podiže se protiv pravomoćnih sudskih odluka u parničnom i vanparničnom postupku u slučaju materijalnopravne i/ili postupovne povrede zakona. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, 117/2003) ovaj institut je ukinut, te je po prijelaznim i završnim odredbama Zakona dozvoljen jedino u predmetima u kojima je glavna rasprava pred prvostupanjskim sudom zaključena odnosno ako je vanparnični postupak okončan prije stupanja na snagu Zakona (dana 1. prosinca 2003.).

Protiv presuda Upravnog suda Republike Hrvatske i pravomoćnih rješenja upravnih tijela protiv kojih se ne može voditi upravni spor, a sudska zaštita nije osigurana ni izvan upravnog spora moguće je podići zahtjev za zaštitu zakonitosti temeljem odredaba Zakona o upravnim sporovima i Zakona o općem upravnom postupku.

više

U kojem roku se podiže zahtjev za zaštitu zakonitosti?

 
 
Rok u kojem je državni odvjetnik ovlašten podići zahtjev za zaštitu zakonitosti je tri mjeseca od dana od kada je stranci ili njenom punomoćniku dostavljeno pravomoćno rješenje. U slučaju izjavljene revizije u parničnom postupku taj rok se skraćuje i iznosi trideset dana od dana kad je Državnom odvjetništvu dostavljena revizija. Važno je napomenuti da se navedeni rokovi odnose na postupanje Državnog odvjetništva, a ne na obraćanje stranke s prijedlogom Državnom odvjetništvu, što znači da se stranka što prije treba obratiti Državnom odvjetništvu kako bi Državno odvjetništvo u navedenim rokovima moglo pribaviti sudske spise i odlučiti o prijedlogu. više

Što stranka treba učiniti ako smatra da joj je sudskom odlukom povrijeđen zakon?

 
 

Potrebno je što prije pisanim podneskom podnijeti prijedlog Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. U prijedlogu potrebno je navesti broj spisa i naziv suda ili drugog tijela kod kojeg se postupak vodio u prvom i drugom stupnju, te kratko obrazložiti u čemu stranka smatra da je povrijeđen zakon.

Državno odvjetništvo međutim nije vezano prijedlogom stranke, pa može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti i iz drugih razloga osim onih koje stranka predlaže, a može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti i bez prijedloga stranke kad sazna za nezakonitu odluku.

više

Koji je postupak povodom prijedloga stranke za podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti?

 
 
Po prijedlogu stranke Državno odvjetništvo odmah traži na uvid sudski spis ili spis upravnog tijela, te po potrebi obavlja i druge izvide. Na temelju uvida u predmet donosi se odluka o tome hoće li se zahtjev za zaštitu zakonitosti podići ili ne, o čemu se podnositelj prijedloga pismeno obavještava. više

Tko mi može dati obavijest je li moj podnesak primljen u državnom odvjetništvu i što je poduzeto?

 
 
Upravitelj pisarnice može strankama u postupku i njihovim opunomoćenicima davati obavijesti samo na temelju podataka iz upisnika, ostale obavijesti može dati samo državni odvjetnik, odnosno zamjenik ili savjetnik koji je zadužen s predmetom. više

Koje obavijesti o svom predmetu mogu dobiti u državnom odvjetništvu?

 
 
Samo obavijesti o stanju predmeta i odukama koje su donesene. Zaposlenici državnog odvjetništva ne smiju prigodom davanja obavijesti strankama iznositi svoje osobno mišljenje o pravilnosti donesene odluke ili poduzete radnje o kojoj daju obavijest, niti davati izjave i iznositi svoja mišljenja o načinu završetka postupka. više

Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Josip Čule upućen za vezu Republike Hrvatske u Eurojust

 
 
Vlada Republike Hrvatske na svojoj je sjednici održanoj 22. rujna 2009. donijela Odluku o upućivanju državnog odvjetnika za vezu Republike Hrvatske u Eurojust, odnosno uputila zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Josipa Čulu kao državnog odvjetnika za vezu na vrijeme od četiri godine radi izvršavanja zadataka utvrđenih Sporazumom između Republike Hrvatske i Eurojust-a i Pravilnikom o upućivanju državnog odvjetnika za vezu u Eurojust. (28. 9. 2009.) više

Prisegnuli zamjenici Glavnog državnog odvjetnika, županijski i općinski državni odvjetnici te zamjenici županijskih i općinskih državnih odvjetnika

 
 
Josip Čule, Jasmina Dolmagić i Mirta Kuharić svečano su prisegnuli na dužnost zamjenika Glavnog državnog odvjetnika u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske nakon što ih je na te dužnosti imenovalo Državnoodvjetničko vijeće. Ujedno, nakon odluke Glavnog državnog odvjetnika o ponovnom imenovanju, Stipe Vrdoljak prisegnuo je na dužnost županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Sisku, a Božidar Piljić na dužnost županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru. (30. 9. 2009.) više

Podnijet prijedlog za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti u predmetu Damira Fintića

 
 
Temeljem objavljenih napisa u medijima od 9. listopada iz kojih proizlazi da će novinar i bloger Damir Fintić od 27. listopada 2009. biti prvi osuđenik koji će zatvorskom kaznom odrađivati kaznu zbog klevete počinjene na Internetu; a takav slučaj nije zabilježen u europskim zemljama; te da će mu temeljem presude novčana kazna koju nije mogao platiti biti zamijenjena zatvorskom kaznom u trajanju od 20 dana, Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru pribavilo je navedeni sudski spis i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske stavilo prijedlog za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv navedene pravomoćne presude, budući da je navedenom presudom povrijeđen Kazneni zakon.
Navedeni prijedlog je zaprimljen u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske te je razmotren i utvrđeno je da je osnovan slijedom čega je pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske podignut zahtjev za zaštitu zakonitosti te je predloženo da se izvršenje navedene presude odgodi do odluke o zahtjevu za zaštitu zakonitosti. (19. 10. 2009.)
više

Prisegnuli općinski državni odvjetnici

 
 
Nakon što ih je Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić ponovno imenovao na dužnosti općinskih državnih odvjetnika, njih petero svečano je danas prisegnulo na te dužnosti. (20. 10. 2009.) više

U tijeku stručni skup građansko-upravnih odjela državnih odvjetništava

 
 

U tijeku je stručni skup građansko-upravnih odjela državnih odvjetništava kojeg je i ove godine organizirao Građansko-upravni odjel Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Na dvodnevnom skupu u Stubičkim Toplicama okupili su se zamjenici Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske te županijski i općinski državni odvjetnici i njihovi zamjenici iz građansko-upravnih odjela radi razmatranja tema iz njihova djelokruga. (22. 10. 2009.)

više