Državno odvjetništvo Republike Hrvatske

Kontrastni prikaz Ispiši stranicu Pošalji link
prilagodba izgleda
mogućnosti
RSS

Rezultati tagiranih članaka:

Kaznena prijava i anonimna kaznena prijava

 
 

Je li državno odvjetništvo dužno primiti kaznenu prijavu na zapisnik?

 
 
Državno odvjetništvo dužno je od građana primati na zapisnik prijavu i drugu izjavu radi poduzimanja radnji za koje je ovlašteno. Ako osoba koja prima izjavu ocijeni da ona nije utemeljena, poučit će o tome stranku koja daje izjavu. Ako i nakon ove pouke stranka traži da se izjava primi, ona će je uzeti na zapisnik, a dana pouka stranci se bilježi u spisu. više

Da li državno odvjetništvo otkriva kaznena djela?

 
 
U pravilu ne. Državno odvjetništvo je tijelo kaznenog progona. Temeljno pravo i glavna dužnost državnog odvjetnika jest progon počinitelja kaznenih djela. Izuzetno državni odvjetnik radi na otkrivanju kaznenih djela ako mu se neposredno obrate građani ili pravne osobe i o tome mu daju podatke.
Zakon o kaznenom postupku u članku 177. Zakona o kaznenom postupku određuje da je policija dužna, ako postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti poduzeti potrebne mjere da se pronađe počinitelj ili počinitelji kaznenog djela, da se ne sakriju ili ne pobjegnu. Policija je dužna otkriti i osigurati tragove kaznenog djela i predmete koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica, kao i prikupiti sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspješno vođenje kaznenog postupka. Policija na temelju prikupljenih obavijesti sastavlja kaznenu prijavu koju dostavlja nadležnom državnom odvjetniku. više

Da li državni odvjetnik mora primiti kaznenu prijavu da bi pokrenuo kazneni postupak?

 
 
U skladu s odredbama Zakon o državnom odvjetništvu i Zakonom o kaznenom postupku državni odvjetnik je dužan postupati i kada je do njega samo dopro glas da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti. Dakle, državni odvjetnik ne mora čekati formalni primitak kaznene prijave od oštećenika, policije ili drugog državnog tijela on će postupati kada je saznao da postoje osnovi sumnje da je kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti  počinjeno. To je poznato pravilo u radu državnih odvjetnika. više

Da li je državni odvjetnik dužan riješiti kaznenu prijavu?

 
 
Državni odvjetnik je dužan  postupati po kaznenoj prijavi, ali i po bilo kojem podnesku na osnovu kojeg postoje osnovi sumnje da je počinjeno kazneno djelo. U svakom slučaju kada je poznata fizička ili pravna osoba podnijela kaznenu prijavu državni odvjetnik mora riješiti tu prijavu. Ako je počinitelj nepoznat on će zatražiti od policije da otkrije počinitelja. Kad je počinitelj poznat državni odvjetnik, će odmah ili nakon provedenih izvida riješiti kaznenu prijavu bilo na način da će pokrenuti kazneni postupak ili je odbaciti. Ukoliko je odbacio kaznenu prijavu o tome će obavijestiti oštećenika, koji može preuzeti kazneni progon, odnosno u zakonu određenim slučajevima obavijestiti će podnositelja prijave. Ako je kaznena prijava odbačena oštećenik ima pravo sam poduzeti kazneni progon. više

Kada državni odvjetnik podnosi sudu  istražni zahtjev ili optužni akt?

 
 
Državni odvjetnik  će pokrenuti kazneni postupak protiv određene osobe da je počinila kazneno djelo za koje se progoni  po službenoj dužnosti kada iz kaznene prijave i svih njezinih priloga ili primljene obavijesti proizlazi osnovana sumnja da je upravo ta osoba počinila kazneno djelo, u protivnom će kaznenu prijavu odbaciti.
Ako je državni odvjetnik sam bez daje primio kaznenu prijavu provodio izvide ili ako je samo dobio obavijest o mogućem počinjenju kaznenog djela u tom slučaju nije dužan donositi rješenje o odbačaju već može predmet zatvoriti time da se u spisu mora nalaziti pisano obrazloženje zbog čega nalazi da nema osnova za pokretanje kaznenog postupka. više

Kada podnijeti kaznenu prijavu?

 
 
U slučaju ako smo oštećeni kaznenim djelom, odnosno ako imamo korisna saznanja o kaznenom djelu i počinitelju. Ako nismo sigurni radi li se o kaznenom djelu ili građanskopravnom odnosu, možemo se u policiji ili u državnom odvjetništvu o tome raspitati te ukoliko su naše sumnje da je počinjeno kazneno djelo osnovane, utoliko je državni odvjetnik, odnosno policijski službenik dužan uzeti prijavu na zapisnik. U slučaju da državni odvjetnik ili policijski službenik ocijeni kako se ne radi o kaznenom djelu na to je dužan podnositelja upozoriti. više

Kada smo oslobođeni dužnosti podnošenja prijave?

 
 
Prijavu nije dužna podnositi osoba koja je s počiniteljem u braku ili živi u izvanbračnoj zajednici s osobom koja je počinila nepri­javljeno kazneno djelo ili je toj osobi rođak po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik, odvjetnik, branitelj, javni bilježnik, doktor medicine, doktor stomatologije, pri­malja ili drugi zdravstveni djelatnik, psiholog, djelatnik skrbništva, vjerski ispovjednik ili druge osobe u obavljanju svoga zvanja. više

Jesam li dužan podnijeti kaznenu prijavu?

 
 

Podnošenje kaznene prijave za teška kaznena djela za koja smo saznali na određeni je način građanska dužnost jer time doprinosimo pravnoj sigurnosti.

Međutim, ako se radi o teškom kaznenom djelu za koje je propisan dugotrajni zatvor, u članku 300. Kaznenog zakona određuje se kako je neprijavljivanje također kazneno djelo. Odgovornost službenih i odgovornih osoba je puno šira. Službena ili odgovorna osoba koja ne prijavi počinjenje težeg kaznenog djela za koje je saznala obavljajući svoju dužnost, a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje kaznenog postupka nije prepušteno privatnoj tužbi ili povodom prijedloga, čini kazneno djelo iz članka 300. stavak 2. Kaznenog zakona.

više

Kome se podnosi kaznena prijava?

 
 
Kaznena prijava se podnosi nadležnom državnom odvjetniku ili policijskom službeniku na području na kojem je kazneno djelo počinjeno. Ako građanin iz opravdanih razloga ne može doći, uvijek može podnijeti pisanu kaznenu prijavu, a u slučaju bolesti ili drugih opravdanih okolnosti njegovu prijavu može primiti na zapisnik i nenadležni državni odvjetnik. više

Koje je državno odvjetništvo nadležno za postupanje po kaznenoj prijavi?

 
 

Stvarna nadležnost državnog odvjetništva određuje se prema nadležnosti suda pred kojim postupa. Kako su županijski sudovi u prvom stupnju nadležni suditi za kaznena djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora preko deset godina ili dugotrajni zatvor, te za kaznena djela iz članka 92., članka 125., članka 188. stavka 1., članka 192. stavka 1. i 3. i članka 337. stavka 4. Kaznenog zakona i za kaznena djela iz Glave XII. Kaznenog zakona i druga kaznena djela za koja je posebnim zakonom propisana nadležnost županijskog suda (Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta), to su općinski sudovi, a time su i općinska državna odvjetništva nadležna za sva druga kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do deset godina.

Kazneni zakon mjesnu nadležnost prvenstveno određuje prema mjestu počinjenja kaznenog djela bez obzira na prebivalište počinitelja ili oštećenika. Postoje izuzeci od ovog pravila. Primjerice, u postupku prema maloljetniku u pravilu je mjesno nadležan za postupak sud njegova prebivališta. Nadalje, zakon određuje koji je sud, a samim time i državno odvjetništvo nadležno, ako je mjesto počinjenja u inozemstvu, na brodu ili zrakoplovu, itd.

više

Je li Zakonom propisano trajanje pojedinih faza postupka?

 
 

Zakonom o kaznenom postupku i Zakonom o državnom odvjetništvu je propisano trajanje postupka u državnom odvjetništvu, za razliku od toga prethodna faza otkrivanja i trajanje postupka pred sudom ograničeno je samo rokovima zastare kaznenog progona.

Rokovi za donošenje odluke  u državnom odvjetništvu i trajanje postupka određeni su sljedećim propisima.

- Člankom 217. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku propisano je da je državni odvjetnik dužan donijeti nalog o provođenju istrage u roku od devedeset dana od upisa kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava (članak 205. stavak 4.). Dakle, u redovitom postupku (županijska nadležnost) državni odvjetnik u navedenom roku mora odlučiti o prijavi.

- Nadalje, člankom 230. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku propisano je da je državni odvjetnik dužan završiti istragu u roku od šest mjeseci, u protivnom je dužan izvijestiti Glavnog državnog odvjetnika o razlozima zbog kojih istraga nije završena. Glavni državni odvjetnik iz opravdanih razloga može produžiti istragu. To ujedno znači ako istraga nije završena u roku od šest mjeseci i nije traženo produženje po proteku petnaest dana od dana dovršetka istrage (petnaest dana je vrijeme za donošenje odluke po dovršenoj istrazi), smatra se da je državni odvjetnik odustao od progona ako nije podignuta optužnica.
Nigdje u Zakonu o kaznenom postupku nema odredbe (osim roka zastare) kojom bi bile propisane takve posljedice u slučaju ako prijava nije podnesena odnosno donesena presuda. 

- Odredbom članka 68. stavak 2. Zakona o državnom odvjetništvu određeno je kako je za kaznena djela za koja se vodi skraćeni postupak državni odvjetnik dužan u roku od šest mjeseci od upisa kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava donijeti odluku o kaznenoj prijavi. Viši državni odvjetnik može na obrazloženi prijedlog državnog odvjetnika rok od šest mjeseci produljiti za još šest mjeseci.

Upravo činjenica da su za državnog odvjetnika  propisani rokovi utječe na vrijeme trajanja postupka u državnom odvjetništvu.

Ako tome dodamo da oštećenici, ali i osumnjičenici uvijek mogu tražiti izvješće o tome je li prijava riješena, nadalje da se na Internet stranici državnog odvjetništva objavljuju podaci o primljenim i riješenim prijavama i drugim predmetima za područja pojedinih državnih odvjetništava, za očekivati je od autora koji prate rad pravosudnih tijela da prije nego što prozovu državno odvjetništvo za dugotrajnost postupka provjere koliko je dugo trajao postupak u državnom odvjetništvu.

više

Kada je državno odvjetništvo odgovorno za dužinu trajanja postupka?

 
 

Od trenutka počinjenja kaznenog djela pa do donošenja pravomoćne presude možemo razlikovati nekoliko faza u kojima od okolnosti pojedinog slučaja ili rada različitih tijela zavisi dužina trajanja postupka. Stoga, samo vrijeme od počinjenja kaznenog djela do donošenja presude možemo grubo podijeliti u tri dijela, i to:

a) Vrijeme od počinjenja djela, do otkrivanja počinitelja i podnošenja kaznene prijave državnom odvjetniku.

Kako državno odvjetništvo nije tijelo otkrivanja nego tijelo kaznenog progona tako ne može biti odgovorno za brzo i učinkovito prikupljanje potrebnih podataka i dokaza i otkrivanje počinitelja. Međutim, potrebno je naglasiti kako u pojedinim slučajevima i uz izuzetno požrtvovan rad tijela otkrivanja može proći značajno vrijeme od  počinjenja do otkrivanja počinitelja i podnošenja prijave (svjedoci su nedostupni, nužna je međunarodna suradnja, itd.).

b) Vrijeme od početka kaznenog progona do odluke o prijavi odnosno optuženju

Kazneni progon u skladu s člankom 2. stavak 5. Zakona o kaznenom postupku započinje upisom kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava (članak 205. stavak 4. Zakona) ili svakom radnjom ili mjerom ograničenja osobnih prava i sloboda koju poduzima nadležno tijelo, a ta radnja je usmjerena na razjašnjavanje sumnje da je određena osoba počinila kazneno djelo.

Dakle, to je vrijeme u kojem državni odvjetnik provodi izvide ili nalaže njihovo provođenje i zavisno od brzine njegovog odlučivanja o tome što će zatražiti, koji su mu podaci i dokazi potrebni, ali i od vremena u kojem drugi odgovore na njegova traženja, zavisi trajanje ove faze postupka.

c) Postupak nakon potvrđivanje optužnice do pravomoćnosti presude

Dužina trajanja postupka pred sudom zavisi kako od procesne discipline stranaka tako i od rada i načina odlučivanja suda u svezi pojedinih radnji u postupku.

više

Zbog čega kazneni postupak u pojedinim predmetima dugo traje? Je li isključivo državno odvjetništvo za to odgovorno?

 
 

Često u sredstvima javnog priopćavanja čitamo tvrdnje pojedinih autora kako je razlog dugog trajanja pojedinih kaznenih postupaka neučinkovitost i sporost državnog odvjetništva.

Državno odvjetništvo je odgovorno za trajanje izvida koje provodi ili nalaže samo, te za pravovremeno donošenje odluke o kaznenoj prijavi uključujući u to i provođenje dokaznih radnji i istrage. Kako državno odvjetništvo ne može utjecati na rad tijela otkrivanja i kasnije na trajanje kaznenog postupka  pred sudom tako se ne može prozivati za rad drugih.

Unatoč tome, često smo svjedoci tvrdnji kako je državno odvjetništvo neučinkovito, jer je od dana počinjenja kaznenog djela pa do donošenja pravomoćne presude prošlo nekoliko godina. Tvrditi u takvim slučajevima, bez analize trajanja pojedinih faza postupka, da je državno odvjetništvo odgovorno znači, ili nepoznavanje postupka ili neobaviještenost pojedinih autora.

više