Državno odvjetništvo Republike Hrvatske

U svezi članka "Prva istraga protiv Sanadera" objavljenog u tjedniku Nacional, a radi objektivnog izvješćivanja javnosti budući da pojedini navodi i tvrdnje dovode do krivih zaključaka, priopćujemo:

Navodi u članku o rezultatima postupka i sadržaja mogućeg iskaza isključivo su zaključci novinara koji se ne temelje na stanju spisa posebno ne u dijelu u kojem se tvrdi kako Državno odvjetništvo posjeduje konkretne dokaze i činjenice dostatne za pokretanje postupka. (17. 8. 2010.)

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je 3. srpnja istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu istražni zahtjev protiv petorice hrvatskih državljana (1960., 1980., 1981., 1977. i 1974.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela zlouporabe opojnih droga iz čl. 173. st. 2. Kaznenog zakona i dvojice hrvatskih državljana (1979. i 1969.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela zlouporabe opojnih droga iz čl. 173. st. 1. Kaznenog zakona. (7. 7. 2010.)

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu uložit će žalbu na rješenje Županijskog suda u Zagrebu kojim je ukinut pritvor sedmorici okrivljenika za ratni zločin, počinjen u rujnu 1995. godine tijekom vojne akcije "Maestral 2". Ovo državno odvjetništvo smatra kako i nadalje egzistiraju teške okolnosti djela odnosno razlozi zbog kojih im je pritvor i bio određen tijekom istražnog postupka. (21. 6. 2010.)
Najavljena žalba podnijeta je tijekom današnjeg dana. (23. 6. 2010.)

Nakon mišljenja Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske kako su ispunjeni uvjeti za razrješenje sa dužnosti državnog odvjetnika navedeni u čl. 100. st. 1. točka 5. Zakona o državnom odvjetništvu, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Mladen Bajić je sukladno čl. 103. st. 3. donio odluku kojom je razriješio Dorisa Hrasta dužnosti županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci, a on nastavlja s radom zamjenika u tom državnom odvjetništvu.
Istovremeno, Darko Karlović je rješenjem ovlašten za obavljanje poslova županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci. (8. 4. 2010.)

U Večernjem listu, u tekstu "Gotovinini odvjetnici zbog akcije hrvatskih vlasti prekidaju suđenje i za to krive Vladu" objavljeno je kako je na "sastanku na najvišoj razini 9. studenoga, na kojem su bili svi mjerodavni, Mladen Bajić priznao kako je on osobno izložen velikom Brammertzovu pritisku koji traži dizanje optužnica protiv Gotovininih ljudi."
U potpunosti je netočna tvrdnja da bi Mladen Bajić "priznao kako je on osobno izložen velikom Brammertzovom pritisku" budući da 9. studenog, kako je to objavljeno, nije održan nikakav "sastanak na najvišoj razini." (10. 12. 2009.)

Slijedom brojnih upita predstavnika sredstava javnog priopćavanja odgovaramo kako je odmah nakon što je Vlada Republike Hrvatske na svojoj internetskoj stranici objavila dokument Prva izmjena i dopuna Ugovora o međusobnim odnosima dioničarima koji se odnosi na INA - Industriju nafte d.d., Državno odvjetništvo Republike Hrvatske još 20. studenog 2009. zatražilo od nadležnih tijela dostavu svih ostalih ugovora vezanih za odnose INA-e i MOL-a, i to posebice glavni Ugovor o plinskom poslovanju te druge ugovore.
Dostava ugovora je zatražena radi utvrđivanja je li sklopljenim ugovorima eventualno nanesena šteta Republici Hrvatskoj. (8. 12. 2009.)

USKOK je, nakon provedene istrage, podigao optužnicu pred Županijskim sudom u Zagrebu protiv hrvatskog državljanina N. J. (1952.) zbog zlouporabe položaja i ovlasti. (30. 11. 2009.) 
 priopćenje

U tijeku je stručni skup građansko-upravnih odjela državnih odvjetništava kojeg je i ove godine organizirao Građansko-upravni odjel Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Na dvodnevnom skupu u Stubičkim Toplicama okupili su se zamjenici Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske te županijski i općinski državni odvjetnici i njihovi zamjenici iz građansko-upravnih odjela radi razmatranja tema iz njihova djelokruga. (22. 10. 2009.)

Županijsko državno odvjetništvo u Koprivnici je podnijelo istražnom sucu Županijskog suda u Koprivnici istražni zahtjev protiv hrvatskog državljanina (1965.) zbog osnovane sumnje da je oko 22 sata 24. listopada 2009. počinio kazneno djelo ubojstva iz čl. 90. Kaznenog zakona, odnosno da je u obiteljskoj kući u Subotici Podravskoj prvo se verbalno sukobio sa majkom a potom na nju i fizički nasrnuo nanijevši joj ozljede uslijed kojih je preminula tijekom jutra sljedećeg dana.
Predloženo je određivanje pritvora zbog bojazni da će osumnjičenik na slobodi utjecati na svjedoke ili nastaviti sa nasilnim ponašanjem. (27. 10. 2009.)

  Nakon što je USKOK dovršio istragu protiv Berislava Rončevića i Ive Bačića , Državno odvjetništvo Republike Hrvatske 13. listopada 2009. uputilo je predsjedniku Hrvatskog sabora Zahtjev za davanje odobrenja za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika u Hrvatskom saboru Berislava Rončevića. (14. 10. 2009.)

U radu Konferencije sudjelovali su Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Mladen Bajić te zamjenici Dragan Novosel i Josip Čule, Glavni tužitelj Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Marinko Jurčević, Tužitelj za ratne zločine Republike Srbije Vladimir Vukčević i njegov zamjenik Veselin Mrdak, te Vrhovna državna tužiteljica Republike Crne Gore Vesna Medenica i njeni suradnici Ranka Čarapić i Rifat Hadrović. U radu Konferencije sudjelovala je Glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Carla Del Ponte sa svojim suradnicima: Patric Lopez-Terres, Thomas Osorio, Anton Nikiforov, Saša Kontić i Maria Ursula Kind naglasivši dobre rezultate u suradnji Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i državnih odvjetništava država regije te im istaknula daljnju potporu u procesuiranju predmeta ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.

Iako su državni odvjetnici država u regiji surađivali i prije potpisanih sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, nakon potpisivanja sporazuma uvelike je pospješena međusobna suradnja u progonu počinitelja svih kaznenih djela čime su značajno unaprijedili mogućnosti u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zaključili su sudionici Regionalne konferencije državnih odvjetnika održane na Brijunima. (12. 7. 2007.)

Zaključci Regionalne konferencije državnih odvjetnika na Brijunima

Na ponovljene upite o broju pokrenutih kaznenih postupaka za ratne zločine, podsjećamo i stoga ponovo na naslovnoj stranici, ističemo priopćenje kojim je javnost obaviještena o odgovoru HVIDR-i a u kojem su iznijeti traženi podaci. (29. 9. 2007.)

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dostavilo je Zajednici Županijskih zajednica udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Republike Hrvatske, odnosno predsjedniku HVIDR-e RH Josipu Đakiću, podatke koje je u ime HVIDR-e zatražio pisanim zahtjevom, zaprimljenim 7. svibnja 2007., za dostavu izvješća o pokrenutim kaznenim postupcima za ratne zločine protiv agresora na Republiku Hrvatsku, te o postupcima pokrenutima protiv hrvatskih branitelja.

U pisanom odgovoru, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, izvijestio je HVIDR-u kako je, od 1991. godine do danas, za počinjena kaznena djela ratnih zločina pokrenut postupak protiv 3666 osoba, od toga, protiv 3604 osobe (98,31%) koje su za vrijeme Domovinskog rata sudjelovale u agresiji na Republiku Hrvatsku, te protiv 62 osobe (1,69%) koje su bile pripadnici hrvatskih oružanih snaga.
HVIDR-i je naglašeno kako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nema potpune podatke o nacionalnoj pripadnosti osoba procesuiranih za ratne zločine, jer taj podatak nije uvijek dostupan i, u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku, utvrđuje se tek prilikom ispitivanja okrivljenika.
U odnosu na 1381 osobu obustavljena je istraga jer tijekom istražnih postupaka nisu prikupljeni podaci o tome da bi te osobe neposredno naredile ili počinile ratne zločine, stoga ističemo kako je potpuno netočan podatak iznesen u pojedinim medijima da je državno odvjetništvo aboliralo 17000 osoba zbog ratnog zločina.
Naime, na osnovu Zakona o općem oprostu, u kojem su precizno i taksativno navedena kaznena djela na koja se opći oprost može primijeniti, aboliran je veliki broj osoba koje su bile optužene za kaznena djela protiv Republike Hrvatske, većinom za oružanu pobunu jer su sudjelovale u agresiji na Republiku Hrvatsku. Većina tih postupaka obustavljena je još 1997. godine, odmah nakon stupanja na snagu tog Zakona.
HVIDR-i i predstavnicima sredstava javnog priopćavanja napominjemo kako se Zakon o općem oprostu nije ni mogao a niti je primijenjen na osobe za koje su vođeni postupci da su počinili ratne zločine. (9. 5. 2007.)

U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske u Zagrebu 10. 8. 2006. održan je sastanak između Glavnog tužitelja u Tužiteljstvu/Tužilaštvu Bosne i Hercegovine Marinka Jurčevića, Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Mladena Bajića i Tužitelja za ratne zločine Republike Srbije Vladimira Vukčevića i njihovih suradnika.

Sastanak je održan u vezi istraživanja i procesuiranja ratnih zločina koji su se dogodili početkom 8. mjeseca 1995. na području Gornjeg i Donjeg Žirovca u blizini Dvora na Uni, a u svezi kojih zločina su u medijima ovih dana prikazani brojni snimci.

Nakon što su tužitelji/državni odvjetnici  iznijeli s kojim podacima, dokumentacijom i materijalima raspolažu njihova tužiteljstva/državna odvjetništva, te razmijenili te podatke, dokumentaciju i materijale, dogovoreno je da će se u skladu s Memorandumima o međusobnoj suradnji koji postoje između ovih tužiteljstava/državnih odvjetništava nastaviti suradnja u ovom i drugim predmetima.

Povodom novih napisa u medijima vezano za Veljka Kadijevića i upite o postupanju državnog odvjetništva, upućujemo novinare na priopćenje objavljeno na internet stranicama. (14. 3. 2007.) 

S obzirom da su se ponovno pojavili napisi u medijima kako državno odvjetništvo nije ništa učinilo po pitanju kaznenog progona Veljka Kadijevića, Blagoja Adžića i Ratka Mladića i dr. kao i da Tužiteljstvu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju nije dostavljalo informacije o tim predmetima, podsjećamo na dosadašnji rad državnih odvjetništava o čemu je javnost bila izviještena. (19. 5. 2006.)

Temeljem Odluke Glavnog državnog odvjetnika od 11. listopada 2005. Građansko-upravnim odjelima županijskih državnih odvjetništava povjereno je postupanje u predmetima radi supotpisa ugovora ili izdavanja tabularne izjave temeljem čl. 215. Zakona o zemljišnim knjigama.

U navedenim predmetima za postupanje je nadležno županijsko državno odvjetništvo na području gdje se nekretnina nalazi.

Spomenuta Odluka primjenjivat će se od 1. studenog 2005.

Obavijesti o vremenu prijama stranaka mogu se dobiti u pisarnicama nadležnih županijskih državnih odvjetništava. (31. 10. 2005.)