Ustav Republike Hrvatske u članku 124. u stavku 1. uređuje položaj i ovlasti državnog odvjetništva. Prema toj odredbi Ustava državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.
Državno odvjetništvo obavlja svoje ovlasti na osnovi Ustava, zakona, međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske i drugih propisa donesenih sukladno Ustavu, međunarodnom ugovoru i zakonu Republike Hrvatske.
Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.
Prema Zakonu o državnom odvjetništvu (Narodne novine, 51/01, 16/07, 20/07, 129/08) državno je odvjetništvo vertikalno hijerarhijski strukturirana organizacija na čijem je čelu Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
Glavni državni odvjetnik je odgovoran za rad cjelokupnog državnog odvjetništva, upravlja državnim odvjetništvom i zastupa državno odvjetništvo. Ujedno obavlja poslove iz nadležnosti Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i upravlja Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske.
Obzirom na ovakovo ustrojstvo državnog odvjetništva viši državni odvjetnik može nižem državnom odvjetniku davati obvezne upute za rad kada je to potrebno radi zakonitog i jedinstvenog obavljanja funkcije, a kada je nužno, takve se upute mogu odnositi i na postupanje u pojedinom slučaju.
Viši državni odvjetnik može preuzeti obavljanje pojedinih poslova za koje je nadležan niži državni odvjetnik (avokacija), a može, u skladu sa zakonom, ovlastiti nižeg državnog odvjetnika da postupa u pojedinom slučaju ili da obavi određene radnje iz nadležnosti drugog nižeg državnog odvjetnika (delegacija).
Zavisno od veličine državnog odvjetništva državni odvjetnik obavlja državnoodvjetničke poslove sam ili ima jednog ili više zamjenika. Zamjenik državnog odvjetnika ovlašten je, kada zamjenjuje državnog odvjetnika, obavljati u postupku pred sudom ili drugim državnim tijelom sve radnje za koje je po zakonu ovlašten državni odvjetnik.
To je ustavno i zakonsko određenje državnog odvjetništva. Međutim, državno odvjetništvo je i više od onog što je u Ustavu navedeno. Čvrsto smo opredijeljeni zajedničkim naporima, timskim radom s drugim državnim tijelima, kojima je to isto posao, stvoriti uvjete za puno funkcioniranje pravne države, zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda i zaštitu temeljnih interesa Republike Hrvatske. Ostvarenje ovih ciljeva nije jednostavno, to je složen i dugotrajan posao koji zahtijeva puno zalaganje svih zaposlenih u državnom odvjetništvu, ali i pomoć i podršku društva u cjelini.
U Republici Hrvatskoj poslove vezane za progon počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela, zaštitu imovine Republike Hrvatske i zaštitu zakonitosti, uz Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH), obavlja i 20 županijskih državnih odvjetništva, 53 općinska državna odvjetništva i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).
U državnom odvjetništvu radi 569 pravosudnih dužnosnika, 100 savjetnika, 64 vježbenika i 683 ostala djelatnika, ili ukupno 1416 zaposlenih osoba.
Unutarnja struktura
Unutarnja struktura državnih odvjetništava većinom obuhvaća kaznene i građansko-upravne odjele, dok Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ima četiri odjela (Kazneni odjel, Građansko-upravni odjel, Odjel za unutarnji nadzor i Odjel za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju).
Na čelu državnog odvjetništva Republike Hrvatske je Glavni državni odvjetnik, na čelu županijskih državnih odvjetništava su županijski državni odvjetnici, a na čelu općinskih državnih odvjetništava su općinski državni odvjetnici.
Uz županijska i općinska državna odvjetništva zakonom je osnovan Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta kao posebno državno odvjetništvo.
Na čelu odjela su voditelji odjela.
Voditelj odjela, odnosno odsjeka zajedno sa svim dužnosnicima odgovoran je za rad odjela, odnosno odsjeka.
Kazneni odjel
Kazneni odjel državnog odvjetništva nadležan je za postupanje protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih radnji.
Unutar kaznenog odjela u većim državnim odvjetništvima mogu se osnovati odsjeci kao stručna tijela od najmanje tri zamjenika državnog odvjetnika specijalizirana za određenu vrstu kaznenopravne problematike (npr. odsjek za opći kriminalitet, odsjek za krvne delikte, odsjek za gospodarski kriminalitet, odsjek za prometni kriminalitet, odsjek za kriminalitet maloljetnika itd.).
U državnim odvjetništvima kaznenim odjelom i odsjekom upravlja voditelj. Voditelj odjela i odsjeka je zamjenik državnog odvjetnika određen godišnjim rasporedom poslova. Voditelj odjela i odsjeka raspoređuje u rad kaznene predmete i brine o urednom i pravodobnom obavljanju svih poslova.
Građansko-upravni odjel
Građansko-upravni odjeli državnih odvjetništava ovlašteni su poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske i podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona. Ovi odjeli zastupaju Republiku Hrvatsku u postupcima pred sudovima i upravnim tijelima i štite njene imovinsko pravne interese.
Građansko-upravni odjeli državnih odvjetništava mogu na temelju posebne punomoći zastupati u građanskim i upravnim predmetima pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske te jedinice lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave kada je to s obzirom na predmet postupka opravdano.
Pored navedenih poslova prate i proučavaju primjenu propisa od važnosti za zaštitu imovinskih i drugih interesa Republike Hrvatske kao i druge propise od važnosti za rad državnog odvjetništva te o uočenim pojavama izvješćuju Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i druga nadležna državna tijela.
Obavljaju poslove i daju mišljenja prema posebnim propisima (Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Pomorski zakonik, Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, Zakon o lovu i drugi zakoni).
Stvarna i mjesna nadležnost državnih odvjetništava
Stvarna i mjesna nadležnost državnog odvjetništva određuje se prema odredbama zakona kojima se utvrđuje nadležnost sudova pred kojima izvršavaju svoje ovlasti, ako člancima Zakona o državnom odvjetništvu, odnosno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu nije drukčije određeno.
Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava (Narodne novine, broj 146/08) stupio je na snagu 1. siječnja 2009. i njime je određeno pred kojim sudom postupa koje državno odvjetništvo i sjedišta u kojima djeluju, a čime je prestao važiti Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava (Narodne novine broj 75/95, 36/98 i 153/02).
Članci 14., 15. i 16. Zakona o državnom odvjetništvu (izmjene i dopune objavljene u Narodnim novinama broj 16/07) uređuju uz procesne zakone stvarnu nadležnost državnih odvjetništava u kaznenim, građanskim i upravnim predmetima.
Osim navedenih zakona nadležnost građansko-upravnih odjela propisana je i drugim zakonima.