Državno odvjetništvo Republike Hrvatske

Kontrastni prikaz Ispiši stranicu Pošalji link
prilagodba izgleda
mogućnosti
RSS

Najava sjednice Državnoodvjetničkog vijeća

Za petak, 14. prosinca 2007., s početkom u 10 sati, zakazana je 78. sjednica Državnoodvjetničkog vijeća, dvorana Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Na dnevnom redu predviđeno je imenovanje zamjenika u Županijskom državnom odvjetništvu u Puli te imenovanje zamjenika u općinskim državnim odvjetništvima u Križevcima, Ludbregu, Zadru, Valpovu, Osijek i Zagrebu. (13. 12. 2007.)
 
 

Neće bit pokrenut stegovni postupak protiv zamjenika općinskog državnog odvjetnika

Članovi Državnoodvjetničkog vijeća na 75. sjednici donijeli su odluku kojom su odbacili zahtjev za pokretanjem stegovnog postupka protiv zamjenika općinskog državnog odvjetnika. (9. 7. 2007.)
 
 

Općinsko državno odvjetništvo u Supetru
Podnijet optužni prijedlog protiv M. V. i I. K. zbog protupravne gradnje na nekretninama na području zvanom "Junče ravan" i zbog pustošenja zaštićene šume i skidanja službenog pečata i znaka

Općinsko državno odvjetništvo u Supetru podnijelo je Općinskom sudu u Supetru optužni prijedlog protiv slovenske državljanke M. V. (1970.), direktorice trgovačkog društva "S." iz Sutivana, i hrvatskog državljanina I. K. (1942.), direktora trgovačkog društva "C." iz Radošića, zbog počinjenja po dva kaznena djela protiv okoliša, i to po jednog kaznenog djela protupravne gradnje iz čl. 252a st. 2. u svezi st. 1. Kaznenog zakona i po jednog kaznenog djela pustošenja šuma iz čl. 251. st. 1. Kaznenog zakona; te u odnosu na I. K. zbog počinjenja jednog kaznenog djela protiv javnog reda, skidanjem i povredom službenog pečata i znaka iz čl. 323. st. 1. Kaznenog zakona, a sve u svezi čl. 60. Kaznenog zakona; te ujedno i protiv pravnih osoba zbog povreda dužnosti za ista kaznena djela, a u svezi s čl. 3. st. 1. i čl. 10. st. 1. i st 2. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. (10. 8. 2007.)

Optužnim prijedlogom okrivljenike se tereti da su od siječnja 2007. do 12. srpnja 2007., zajednički i dogovorno kao suinvestitori i suizvođači, naložili i izvodili građevinske radove na kompleksu zemljišta zvanom "Junče ravan" u Sutivanu, a koje je utvrđeno zaštićenim obalnim pojasom od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Tereti ih se da su bez potrebnih dozvola izgradili kameno stepenište, dva potporna krilna kamena zida uz stepenište te široke iskope za cestu sa zasjecima i cestu u dužini od oko 2570 m promjenjive širine od oko tri do pet metara, djelomično nasutu tamponom. Radi izvođenja ovih protupravnih građevinskih radova neovlašteno su sjekli i krčili šumu na šumskom zemljištu u površini od oko 163759 kvadratnih metara, od čega oko 149961 kvadratni metar u vlasništvu Republike Hrvatske, prouzročivši po osnovi umanjenja opće korisne funkcije šume i uništene drvne mase šumsku štetu u iznosu od najmanje 50.337,00 kn.
Okrivljenog I. K. tereti se i da je od 4. listopada 2006. do 6. veljače 2007. uklonio službeni znak "zatvoreno gradilište", a kojeg je postavio građevinski inspektor Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, na dijelu zemljišta na kojem je već obavljen inspekcijski nadzor.
Optužnim prijedlogom je predloženo izricanje zatvorske kazne za oba okrivljenika, a budući da su oni navedena kaznena djela počinili kao odgovorne osobe u pravnim osobama, temeljem Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, predloženo da se zbog protupravne gradnje, pustošenja šuma, skidanja i povrede službenog pečata ili znaka, pravnoj osobi "S." izrekne jedinstvena novčana kazna u iznosu od 120.000,00 kn, a pravnoj osobi "C." u iznosu od 180.000,00 kn, te da im se izrekne sigurnosna mjera zabrane obavljanja građevinskih djelatnosti.

Podsjetimo, ovo je državno odvjetništvo 2. veljače 2007. podnijelo Općinskom sudu u Supetru optužni prijedlog protiv okrivljene M. V. zbog protupravne gradnje, a koje je bez prethodnog odobrenja i dokumentacije, počinila na dijelu kompleksa zvanom "Junče ravan" u Sutivanu i to, u svojstvu investitora i izvođača, naložila i izvodila od travnja do listopada 2006. godine. I tada je predloženo da se okrivljenoj izrekne kazna zatvora, a glavna rasprava zakazana je za 21. rujna 2007.

 
 

Županijsko državno odvjetništvo u Splitu
Podnijet istražni zahtjev protiv više osoba

Nakon što je iscrpilo sve mogućnosti u provođenju izvida, posebno ispitivanja tijeka novca u različitim bankama više europskih država, Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podnijelo je 21. veljače 2007. Istražnom centru Županijskog suda u Splitu istražni zahtjev protiv prvoosumnjičenog D. M., drugoodumnjičenog G. V., direktora društva Brodosplit Brodogradilište d.o.o. Split i trećeosumnjičenog A. L., direktora Sektora društva Brodosplit - Brodogradilište d.o.o. Split. (21. 2. 2007.)
Državno odvjetništvo smatra kako postoji osnovana sumnja da su osumnjičenici, po prethodnom dogovoru i s namjerom da za sebe i druge osobe ostvare nepripadnu materijalnu dobit u velikom iznosu na štetu trgovčakog društva Brodosplit – Brodogradilište d.o.o., 21. srpnja 2005. u Splitu na sjednicama Nadzornih odbora društava Brodograđevna industrija d.d. Split i Brodosplit – Brodogradilište d.o.o., koji temeljem članka 17. stavak 4. Statuta daju suglasnost za sklapanje ugovora za izgradnju i isporuku četiri tankera za prijevoz naftnih proizvoda tzv. Panamax tankera, time da su zatražili ne samo donošenje Odluke o odobrenju četiri brodograđevna ugovora, nego i pobočnih pisama broj 2 i 3 i brokerskih ugovora koje su sklopili 15. srpnja 2005. u ime Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. kao graditelja i četiri tvrtke s Cipra kao kupaca, time da su neistinito predočili članovima Nadzornih odbora da je ponuda za izgradnju brodova grupacije W. jedina ozbiljna pristigla ponuda, pri tome su svjesno zatajili da su pristigle još dvije i to povoljnije ponude, a također neistinito naveli da su pobočna pisma 2 i 3 uobičajena, iako su znali da se iznosi ugovoreni pobočnim pismom stvarno ne odnose na te troškove, već samo osiguravaju povrat novca iz brodogradilišta na račun kupca koji ga uopće ne namjerava utrošiti u tu svrhu, također neistinito predočili da je uobičajeno financirati troškove kupčeve isporuke, iako su znali da te troškove uvijek snosi kupac, te napose neistinito naveli kako je uobičajeno financirati troškove kupčevog konzultanta, premda te troškove uvijek snosi kupac.
Na opisani način su ishodili odluke Nadzornih odbora kojima su prihvaćeni pobočni ugovori 2 i 3 čime su stvorili planirane i dogovorene preduvjete da se temeljem neistinitih pobočnih pisama na štetu trgovačkog društva Brodosplit – Brodogradilište d.o.o., nakon što kupci brodova na ime prvog obroka kupoprodajne cijene trgovačkom društvu Brodosplit – brodogradilište d.o.o. uplate po 5.156.050,00 USD, kroz tobožnje financiranje naprijed navedenih troškova izvrši isplata dijela kupovnine na njihove privatne račune koje su otvorili u Republici Austriji u ukupnom iznosu od 4.745.544,80 USD; na način da je s računa Brodosplita – brodogradilišta d.o.o. izvršena isplata ukupnog iznosa 4.760.760,00 USD na račune četiri ciparske tvrtke a zatim je taj iznos s njihovih računa isplaćen na račun tvrtke Mc A. otvoren u banci u Republici Austriji, na kojem računu je jedini ovlaštenik za raspolaganje i podizanje sredstava bio prvoosumnjičeni D. M., koji je potom vršio isplate sa tog računa na njihove privatne račune i privatne račune većeg broja drugih osoba u Republici Austriji čime su za sebe i za druge, za sada nepoznate osobe, pribavili nepripadnu materijalnu dobit u iznosu od 4.760.760,00 USD, u protuvrijednosti od oko 28.000.000,00 kuna, a za koji su oštetili trgovačko društvo Brodosplit – brodogradilište d.o.o.
Dakle, postoji osnovana sumnja da su drugoosumnjičeni I trećeosumnjičeni počinili kaznena djela iz članka 337. stavak 1.,3. i 4. Kaznenog zakona, te da ih je na to potaknuo prvoosumnjičeni D. M. za kojeg postoji osnovana sumnja da je time počinio kazneno djelo iz članka 337. st. 4. u svezi st. 1. i 3. Kaznenog zakona i u svezi s čl. 37. st. 1. Kaznenog zakona. 
Također, postoji osnovana sumnja da su trojica osumnjičenika zajedno s još pet osoba počinili kazneno djelo pranja novca iz članka 279. st. 1. Kaznenog zakona na način da su; a da bi prikrili stvarno porijeklo novca za kojeg su znali da potječe od gore navedenog kaznenog djela; sastavili neistinite ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji i prikazali da su uplate na njihove privatne račune naknade za navodne poslove koje su obavili po tim fiktivnim ugovorima.
Županijsko državno dovjetništvo u Splitu zatražilo je da se odredi pritvor protiv trojice osumnjičenika, a ujedno je temeljem čl. 11. Konvencije o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenog kaznenim djelom (Narodne novine–Međunarodni ugovori br. 14/97), zatražena privremena mjera zamrzavanja novčanog iznosa preostalog na računima (dolarskim i eurskom) kao i na računu u austrijskoj banci na kojem jedini ovlaštenik za raspolaganje i podizanje novca je prvoosumnjičeni D. M. , a ujedno je zatraženo da se prvosoumnjičenom D. M.odrede privremene mjere osiguranja zabranom otuđenja i opterećenja njegovih nekretnina.
Kao što je navedeno, državno odvjetništvo je tijekom složenih i dugotrajnih izvida iscrpilo sve mogućnosti koje su mu stajale na raspolaganju kako bi se utvrdili tijekovi novca i sve zlouporabe, pa budući da se daljnji tijekovi novca mogu istražiti tek na temelju zahtjeva suda putem međunordne pravne pomoći, to će se sve zlouporabe u cijelosti moći dokazati tek tijekom istrage.
 
 

Imenovani zamjenici županijskih i općinskih državnih odvjetnika

Na 73. sjednici Državnoodvjetničkog vijeća Mirjana Bogdanović-Kamber imenovana je zamjenicom županijske državne odvjetnice u Županijskom državnom odvjetništvu u Koprivnici, Lendi Pezzi zamjenicom županijske državne odvjetnice u Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu a Lidija Vitaljić zamjenicom županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru. (25. 4. 2007.)



Zamjenicima općinske državne odvjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu imenovani su Ivan Crnčec, Draženka Grubišić, Ana Lovrić i Mirna Rukavina, dok je Tanja Purić Stamenković imenovana zamjenicom u Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu, Božena Šoštar Mastelić zamjenicom u Općinskom državnom odvjetništvu u Ivancu a Martina Burić zamjenicom u Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku.
Na vlastiti je zahtjev s dužnosti zamjenice u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu razriješena Lea Čavić, a Spomenka Borovečki s dužnosti zamjenice u Općinskom državnom odvjetništvu u Bujama. Vesna Goleš trajno je premještena s dužnosti zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Benkovcu na dužnost zamjenice općinske državne odvjetnice u Splitu, a Vesna Abramović trajno je premještena s dužnosti zamjenice općinske državne odvjetnice u Zagrebu na dužnost zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Zaboku.

 
 

Imenovani zamjenici županijskih i općinskih državnih odvjetnika

 
 
Državnoodvjetničko vijeće imenovalo je Miroslava Dasovića zamjenikom županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku, a Renata Ivanovića zamjenikom županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru dok je Emilija Kalabrića imenovalo zamjenikom županijske državne odvjetnice u Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku. (13. 9. 2007.) više

Prisegnuli zamjenici županijskih i općinskih državnih odvjetnika

 
 
Marin Trinajstić svečano je prisegnuo na dužnost općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Jastrebarskom nakon što je Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske donio Odluku o njegovu imenovanju. Miroslav Dasović prisegnuo je na dužnost zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku, a Renato Ivanović na dužnost zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru dok je Emilijo Kalabrić prisegnuo na dužnost zamjenika županijske državne odvjetnice u Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku. (28. 9. 2007.) više

Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu
Zatražena kriminalistička obrada i provođenje istražnih radnji zbog teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti

Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu zatražilo je kriminalističku obradu kao i provođenje hitnih istražnih radnji zbog teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti - dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz čl. 271. st. 1. u svezi čl. 263. st. 1. Kaznenog zakona počinjenog na štetu Zdravka Martinovića. (27. 2. 2007.)
Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu je, nakon što je 26. veljače 2007. zaprimilo prvo izvješće Policijske uprave Karlovačke o trovanju Zdravka Martinovića do kojeg je došlo u blizini kruga trgovačkog društva Karlovačka pivovara d.d. Karlovac oko 18,45 sati još 23. veljače 2007., zatražilo istog dana od PU Karlovačke kriminalističku obradu, a posebno izuzimanje dokumentacije od navedenog trgovačkog društva koja se odnosi na proces proizvodnje u kojem se koristi amonijak, njegovom uskladištenju i količinama koje nastaju u procesu proizvodnje te njegovom odlaganju kao i posebno obavljanje čitavog niza razgovora sa svim djelatnicima Karlovačke pivovare koji rade na ovim postrojenjima ta sa stanovnicima koji žive neposredno uz pivovaru i onima koji su pružili pomoć Zdravku Martinoviću.
U međuvremenu, nakon što je zaprimljen nalaz Opće bolnice Karlovac iz kojeg neprijeporno proizlazi da je laboratorijskom pretragom kod Zdravka Martinovića utvrđena visoka koncentracija amonijaka koja višestruko prelazi granicu dopuštenog, Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu zatražilo je dodatno izuzimanje uzoraka krvi i drugih potrebnih sadržaja Zdravka Martinovića radi dodatne analize kod Centra za kriminalistička vještačenja, a isto tako njegov uginuli pas prebačen je na Veterinarski institut u Zagrebu radi obdukcije i analize.
Istovremeno sa kriminalističkom obradom, inspekcijski nadzor u svezi ovog događaja obavile su i Inspekcija za zaštitu okoliša, Vodoprivredna inspekcija, Inspekcija rada i Sanitarna inspekcija od kojih je Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu također zatražilo žurno dostavljanje rezultata njihovih inspekcijskih pregleda.
Konačno, pored zahtjeva za kriminalističkom obradom prema PU Karlovačkoj, 26. veljače 2007. zatraženo je od Istražnog centra Županijskog suda u Karlovcu hitno provođenje većeg broja istražnih radnji u cilju osiguranja dokaza za utvrđivanje odgovornosti za sada nepoznatih odgovornih osoba, pa i same kaznene odgovornosti pravne osobe, zbog dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom Zdravka Martinovića.
 
 

Imenovani zamjenici općinskih državnih odvjetnika

 
 
Više zamjenika općinskih državnih odvjetnika imenovano je na današnjoj sjednici Državnoodvjetničkog vijeća, od čega su većina reimenovanja, dok ih je nekoliko na vlastiti zahtjev razriješeno s dužnosti zamjenika općinskih državnih odvjetnika. (28. 6. 2007.) više

Općinsko državno odvjetništvo u Splitu
Podnijet istražni zahtjev protiv više odgovornih osoba BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE d.o.o. Split

Općinsko državno odvjetništvo u Splitu postupajući po kaznenoj prijavi Policijske uprave splitsko-dalmatinske od 10. listopada 2003. protiv tadašnje uprave trgovačkog društva BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE d.o.o. Split s ciljem da se pribave dokazi, podnijelo je Istražnom centru Županijskog suda u Splitu prijedlog za provođenje istražnih radnji protiv više osoba zbog kaznenog djela iz čl. 294. st 1. KZ-a., no međutim kako te istražne radnje nisu provedene i kako su djelatnici policije i nakon podnesene kaznene prijave nastavili kriminalističku obradu, to je državnom odvjetništvu po dovršetku iste dostavljena nova kaznena prijava u odnosu na nova kaznena djela, temeljem koje je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, 21. veljače 2007. Istražnom centru Županijskog suda u Splitu podnijelo istražni zahtjev protiv prvoosumnjičenog P. Č., drugoosumnjičenog G. C., trećeosumnjičenog M. S. i četvrtoosumnjičenog F. D. zbog postojanja osnovane sumnje da su: (21. 2. 2007)

1. prvoosumnjičeni P. Č. kao predsjednik uprave BRODOSPLIT BRODOGRADILIŠTE d.o.o. Split, ujedno i predsjednik uprave – direktor BRODOSPLIT d.d., i drugoosumnjičeni G. C. kao direktor prodaje u istom društvu tijekom 2004. a nakon što su prethodno uvjerili Nadzorni odbor BRODOSPLIT BRODOGRADILIŠTA da se radi o dobrim poslovnim potezima, odnosno bez odobrenja Nadzornog odbora potpisali više brodograđevnih ugovora kojima su društvu BRODOSPLIT BRODOGRADILIŠTE d.o.o. nametnuli obvezu ili izgradnje brodova ispod tržišnih cijena ili zaštitnih klauzula, odnosno potpisivali anekse ugovora kojima su ukidane zaštitne klauzule za koje su znali da su štetni za tu pravnu osobu i time prouzročili štetu velikih razmjera.
Tako je izgradnjom dva broda po nerealno niskim cijenama prouzročena šteta BRODOSPLITBRODOGRADILIŠTU i to za jedan brod u iznosu od 28.148.144,00 kuna a na drugom u točno neutvrđenom iznosu ali svakako većem od 300.000,00 kuna; samovoljnim ukidanjem ranije ugovorene zaštitne klizne skale o podjeli rizika pada i porasta cijene brodova nametnuli su obvezu izgradnje broda po fiksnoj cijeni iako su bili svjesni da je tržišna cijena brodova u porastu čime su na razlici cijene oštetili BRODOSPLITBRODOGRADILIŠTE za najmanje 11.750.000,00 USD ili u protuvrijednosti od oko 70.000.000,00 kuna; potpisao ugovor i prateća pobočna pisama i liste modifikacija koje su sastavni dio ugovora, kojima su pristali na brojne modifikacije na novogradnjama 436-438 iako su bili svjesni da time uzrokuju dodatne troškove u iznosu od 1 milijun dolara do 2,4 milijuna dolara po brodu a čime je prouzročen ogroman gubitak i to u iznosu od 218,2 milijuna kuna na novogradnjama 435 i 436 i 306,8 milijuna kuna na novogradnjama 437 i 438, za koji iznos su oštetili BRODOSPLIT BRODOGRADILIŠTE d.o.o. Split.
Dakle, postoji osnovana sumnja da su kao zastupnici pravne osobe u njezinoj gospodarskoj djelatnosti sklopili ugovore za koje su znali da su štetni za tu pravnu osobu i time prouzročili štetu velikih razmjera pa im je stavljeno na teret da su time počinili kaznena djela iz članka 294. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (sklapanje štetnog ugovora).

2. Trećeosumnjičenog F. D. tereti se da je kao predsjednik uprave - direktor trgovačkog društava BRODOSPLITPLOVIDBA d.o.o. Split i povezanog društva BRODOSPLIT SHIPPING INC. Monrovija, Liberija, 30. siječnja 2002. u Splitu, zastupajući svoje društvo kao najmodavca, potpisao ugovor o vremenskom najmu broda BENE sa stranim trgovačkim društvom kao najmoprimcem, na način da je bez ugovaranja zaštitih klauzula za slučaj rasta cijena brodova, pristao na ugovornu klauzulu o pravu opcije najmoprimca da traži produženje trajanja najma i da najmoprimac može za trajanja najma u bilo koje vrijeme otkupiti taj brod po fiksnoj cijeni od 25,5 milijuna USD, iako je bio svjestan rasta cijena na tržištu brodova i iako je znao da je BRODOSPLITPLOVIDBU d.o.o. taj brod stvarno koštao 31,5 milijuna USD, pa je strano trgovačko društvo nakon proteka roka od dvije godine 29. travnja 2004. iskoristio pravo otkupa broda po ugovorenoj cijeni jer je tržišna cijena brodova tada već iznosila 31,5 milijuna USD a na koji način je oštećena BRODOSPLITPLOVIDBA d.o.o. za razliku cijene od najmanje 6 milijuna USD ili u protuvrijednosti oko 38,1 milijuna kuna.
Dakle, postoji osnovana sumnja da je kao zastupnik pravne osobe u njezinoj gospodarskoj djelatnosti sklopio ugovor za koji je znao da je štetan za tu pravnu osobu i time prouzročio štetu velikih razmjera pa mu je stavljeno na teret da je time počinio kazneno djelo iz članka 294. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (sklapanje štetnog ugovora).

3. Četvrtoosumnjičenom M. S. stavljeno je na teret da je u dva navrata kao predsjednik uprave trgovačkog društava BRODOSPLITBRODOGRADILIŠTE d.o.o. Split i povezanog društva BRODOSPLIT STAR SHIPPING INC. Monrovija, Liberija, 4. travnja 2002. i 4. travnja 2002. u Splitu zastupajući svoje društvo kao najmodavca, potpisao ugovore o vremenskom najmu brodova sa stranim trgovačkim društvima kao najmoprimcima, na način da je bez ugovaranja zaštitih klauzula za slučaj rasta cijena brodova, pristao na ugovornu klauzulu o pravu opcije najmoprimca da traži produženje trajanja najma s tim da najmoprimac može za trajanja najma u bilo koje vrijeme otkupiti taj brod po fiksnoj cijeni iako je bio svjestan da će doći do rasta cijena na tržištu brodova, pa su strana trgovačka društva i iskoristila mogućnost da kupe brodove po fiksnoj cijeni čime je u jednom slučaju oštetio svoje trgovačko društvo za razliku cijene od najmanje 8,5 milijuna USD ili u protuvrijednosti oko 50,5 milijuna kuna, a u drugom slučaju za razliku cijene od najmanje 10,5 milijuna USD ili u protuvrijednosti oko 59,5 milijuna kuna.
Dakle, postoji osnovana sumnja da je kao zastupnik pravne osobe u njezinoj gospodarskoj djelatnosti sklopio ugovore za koje je znao da su štetni za tu pravnu osobu i time prouzročio štetu velikih razmjera pa mu je stavljeno na teret da je time počinio kaznena djela iz članka 294. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (sklapanje štetnog ugovora).
Ujedno mu je stavljeno na teret da je 27. veljače 2001. kao član uprave trgovačkog društva BRODOSPLITBRODOGRADILILŠTE d.o.o. zaključio brodograđevni ugovor za gradnju brodova s stranim trgovačkim društvom kao i Opcijski sporazum s iznimno dugim rokom prava korištenja opcije gradnje i ta dva opcijska broda i sve to u nepovoljnim uvjetima visokog tečaja USD i iako je bio svjestan da će doći do porasta cijena brodova na svjetskom tržištu, pa je naručitelj koristio pravo opcije te su 12. travnja 2001. zaključili brodograđevne ugovore i za ta dodatna dva broda po cijeni od 36.500.000,00 USD čime je nastupila šteta na razlici između ugovorene cijene i tržišne cijene brodova i to za jedan brod u iznosu od 4.592.000,00 kuna, a za drugi u iznosu od 4.624.000,00 kuna, tako da postoji osnovana sumnja da je i time počinio kazneno djelo iz članka 294. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona.

Općinsko državno odvjetništvo u Splitu predložilo je istražni postupak povodom ovog zahtjeva spojiti sa ranijim prijedlogom za poduzimanje istražnih radnji protiv M.S. i dr. a sve s ciljem utvrđenja svih okolnosti zaključenja ovih ugovora, kao i utvrđenje svih drugih okolnosti bitnih za donošenje daljnje državnoodvjetničke odluke.

 
 

Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku
Vrhovnom državnom tužitelju Crne Gore predan spisi o predmetu „Morinj“

Županijski državni odvjetnik u Dubrovniku Damir Jasprica predao je Sonji Bošković, zamjenici Vrhovnog državnog tužioca Republike Crne Gore kopiju spisa Županijskog državnog odvjetništva u Dubrovniku o predmetu „Morinj“ i sudskog istražnog spisa Županijskog suda u Dubrovniku. Predaja je ostvarena sukladno čl. 4. Sporazuma o suradnji i progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida i obavljena je u prostorijama Osnovnog državnog tužioca u Kotoru. (28. 3. 2007.)
Predaja kopija spisa ne utječe na postupak koji je u tijeku pred Županijskim sudom u Dubrovniku.
Uvidom u kopije spisa u skladu s citiranim Sporazumom Državni tužitelj Republike Crne Gore ocijeniti će dokaze koji su do sada utvrđeni tijekom istrage i nakon toga odlučiti će o tome da li će pokrenuti kazneni postupak protiv okrivljenika koji su državljani Crne Gore. Sukladno članku 6. i 7. spomenutog Sporazuma o odlukama Vrhovnog državnog tužiteljstva Crne Gore bit će pravovremeno obaviješteno Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.
 
 

Najava sjednice Državnoodvjetničkog vijeća

Za četvrtak, 28. lipnja 2007. zakazana je 74. sjednica Državnoodvjetničkog vijeća koja će se s početkom u 11 sati održati u dvorani Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Na dnevnom redu su imenovanja zamjenika u općinskim državnim odvjetništvima u Osijeku, Varaždinu, Velikoj Gorici i Zagrebu te razrješenja na vlastiti zahtjev. (26. 6. 2007.)
 
 

Županijsko državno odvjetništvo u Puli
Ministarstvo poništilo suglasnosti na odluke Općine Brtonigla vezano za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske prihvatilo je stav Županijskog državnog odvjetništva u Puli i poništilo date suglasnosti na Odluku o raspisivanju javnog natječaja i na Odluku o izboru najpovoljnije ponude. (8. 1. 2007.)
Naime, Općinsko vijeće Općine Brtonigla donijelo je 2. kolovoza 2005. Odluku o raspisivanju natječaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske te 25. svibnja 2006. Odluku o izboru najpovoljnijih ponuda.
Županijsko državno odvjetništvo u Puli zaprimilo je nacrte ugovora o prodaji poljoprivrednog zemljišta, koji se sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01, 87/02, 48/05, 90/05) prije potpisivanja dostavljaju na prethodno mišljenje državnom odvjetništvu. Nakon pregleda cjelokupne dokumentacije te na temelju izvršenih dodatnih provjera, državno odvjetništvo dalo je mišljenje da nacrti Ugovora o prodaji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za područje Općine Brtonigla nisu pravno valjani.
Naime, početna cijena poljoprivrednog zemljišta na natječaju nije utvrđena sukladno gore citiranom Zakonu i nisu dostavljena vjerodostojna uvjerenja o statusu i namjeni zemljišta te je Županijsko državno odvjetništvo dalo negativno mišljenje. O tome je izvijestilo Općinu Brtonigla i nadležno Ministarstvo kako bi zbog uočenih nepravilnosti poništili dane suglasnosti na spomenute Odluke.
 
 

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu
Podnijet optužni prijedlog protiv A. K., B. F. K., S. K. i E. S. zbog nedozvoljenih presađivanja dijelova ljudskog tijela

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je optužni prijedlog protiv hrvatskih državljana A. K. (1942.), B. F. K. (1943.), S. K. (1963.) i E. S.(1947.) zbog kaznenih djela nedozvoljeno presađivanje dijelova ljudskog tijela iz čl. 242 st. 2 i 7 Kaznenog zakona. (30. 3. 2007.)
Optužnim prijedlogom okrivljene se tereti da su kao doktori medicine tijekom dvije godine, od 2000. do 2002., u prostorijama jedne poliklinike za ginekologiju, internu medicinu i citološku dijagnostiku u Zagrebu, i to A. K. i S. K., kao liječnici konzultanti na području humane reprodukcije, B. F. K. kao ordinirajući liječnik ginekolog i E. S. kao liječnik biomedicine, dogovorili da uz novčanu naknadu primijene metodu izvantjelesne oplodnje jajnim stanicama drugih žena što su i primijenili na pet pacijentica koje su se liječile od neplodnosti, od toga kod dvije žene dva puta. Zahvat su primijenili iako su bili svjesni da takva metoda nije regulirana pozitivnim propisima u Republici Hrvatskoj.
U svrhu obavljanja navedenih embriotransfera koristili su pripremljeni laboratorijski zametak nastao korištenjem jajne stanice uzete drugim ženama, koje su se nalazile u programu liječenja u navedenoj poliklinici zbog vlastitih problema sa začećem, a bez njihovog znanja i pristanka.
Na opisani način došlo je do trudnoće kod jedne pacijentice i poroda jednog djeteta, jedna trudnoća je dovršena spontanim pobačajem, a u odnosu na ostale embriotransfere do trudnoće nije došlo.
 
 

Najava godišnjeg savjetovanja državnih odvjetnika

Ovogodišnje savjetovanje državnih odvjetnika održat će se 24. i 25. svibnja u Varaždinu a dvodnevni program obuhvatit će izlaganja i rasprave sudionika o radu državnih odvjetništava, njihovu upravljanju, nadzoru nad njihovim radom i suradnjom državnih odvjetništava te primjeni izmjena i dopuna Zakona o državnom odvjetništvu a razmotrit će i nacrt Etičkog kodeksa i primjena etičkih pravila.
Nakon pozdravnih riječi i otvaranja savjetovanja, skup će biti zatvoren za javnost a o zaključcima će po završetku biti objavljeno priopćenje. (23. 5. 2007.)
 
 

Prisegnuli zamjenici županijskih i općinskih državnih odvjetnika

 
 
Zamjenici županijskih i općinskih državnih odvjetnika svečano su prisegnuli nakon što ih je Državnoodvjetničko vijeće reizbralo na te dužnosti na sjednici održanoj 16. studenog ove godine. Vlatko Miljković prisegnuo je na dužnost zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru, dok je Željka Matić Zaborski prisegnula za zamjenicu županijske državne odvjetnice u Županijskom državnom odvjetništvu u Karlovcu a Aida Sušić za zamjenicu županijske državne odvjetnice u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. (5. 12. 2007.) više

Prisegnuli zamjenici općinskih državnih odvjetnika

 
 
Nakon imenovanja na 74. sjednici Državnoodvjetničkog vijeća, više je zamjenika općinskih državnih odvjetnika svečano prisegnulo na te dužnosti. (10. 7. 2007.) više

Najava sjednice Državnoodvjetničkog vijeća

 
 
Za petak, 16. studenog 2007. s početkom u 10,30 sati sazvana je 77. sjednica Državnoodvjetničkog vijeća koja će se održati u dvorani Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Gajeva 30a. (14. 11. 2007.) više

Prisegnuli zamjenici županijskih i općinskih državnih odvjetnika

 
 
Mirjana Bogdanović-Kamber prisegnula je na dužnost zamjenice županijske državne odvjetnice u Županijskom državnom odvjetništvu u Koprivnici, a Lidija Vitaljić za zamjenicu županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru. (29. 5. 2007.) više

Prisegnula općinska državna odvjetnica i zamjenici državnih odvjetnika

 
 
Željka Zubčić Šoštarić svečano je prisegnula na dužnost općinske državne odvjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Opatiji nakon što ju je na tu dužnost odlukom od 9. veljače 2007. imenovao Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. (28. 2. 2007.) više

Priopćenje povodom napisa u medijima

Povodom novih napisa u medijima vezano za Veljka Kadijevića i upite o postupanju državnog odvjetništva, upućujemo novinare na priopćenje objavljeno na internet stranicama. (14. 3. 2007.) 

S obzirom da su se ponovno pojavili napisi u medijima kako državno odvjetništvo nije ništa učinilo po pitanju kaznenog progona Veljka Kadijevića, Blagoja Adžića i Ratka Mladića i dr. kao i da Tužiteljstvu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju nije dostavljalo informacije o tim predmetima, podsjećamo na dosadašnji rad državnih odvjetništava o čemu je javnost bila izviještena. (19. 5. 2006.)

Državna odvjetništva su davno zahtijevala pokretanje kaznenih postupaka protiv Veljka Kadijevića, Blagoja Adžića i Ratka Mladića.

1. Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru je studenom 1992. godine podiglo pred Županijskim sudom u Bjelovaru optužnicu protiv Veljka Kadijevića i Zvonka Jurjevića zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120 OKZ RH kojom ih se tereti da su kao zapovjednici bivše JNA naređivali bombardiranja civilnih objektima na području općina Daruvar, Pakrac, Garešnica, Grubišno Polje, Virovitica, Križevci i Bjelovar u kojima je stradalo više osoba te ih je više teško ozlijeđeno a nastala je i materijalna šteta velikih razmjera

2. Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru je u prosincu 2002. godine podiglo pred Županijskim sudom u Vukovaru optužnicu protiv Veljka Kadijevića, Blagoja Adžića, Zvonka Jurjevića, Božidara Stevanovića, Živote Panića, Mileta Mrkšića, Veselina Šljivančanina, Miroslava Radića, Vojislava Šešelja, Goran Hadžića zbog kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, odnosno zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120 st. 1. OKZ RH, ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika iz čl. 121. Osnovnog krivičnog zakona RH, ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. st. 1. OKZ RH, uništavanjem kulturnih i povijesnih spomenika iz čl. 130. st. 1. OKZ RH uz primjenu čl. 43 OKZ RH. Tereti ih se da su od kolovoza do 18. studenog 1991. godine na području općine Vukovar, prilikom oružane agresije bivše tzv. JNA i pridruženih paravojnih četničkih postrojbi na Republiku Hrvatsku, a s ciljem protjerivanja i ubijanja svog nesrpskog pučanstva u gradu Vukovaru te uništavanja svih kulturnih i povijesnih obilježja hrvatskog naroda i okupacije toga teritorija; protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata i Dopunskog protokola toj konvenciji - Konvenciji o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba, Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima, Ženevskoj konvenciji za poboljšanja položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama i Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba; izravno zapovijedali i izvršavali zapovijedi o borbenom djelovanju prema Vukovaru u namjeri da se branitelji pokore a grad uništi i osvoji.

3. Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku je nakon dovršene istrage u svibnju 2006. pred Županijskim sudom u Osijeku podiglo optužnicu protiv Veljka Kadijevića, generala tzv. JNA i Saveznog sekretara za narodnu obranu SFRJ, i Zvonimira Jurjevića, komandanta Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane tzv. JNA zbog kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 120. stavak 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Optuženicima je stavljeno na teret da su od 1. rujna do 31. prosinca 1991., za vrijeme oružanog napada na Republiku Hrvatsku, u navedenom svojstvu, protivno odredbama međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, izdavali zapovijedi pilotima vojnih zrakoplova JNA da bombardiraju, raketiraju i mitraljiraju ciljeve na području Istočne Slavonije za koje su znali da imaju isključivo civilnu, gospodarsku, stambenu ili drugu namjenu i da nisu služili u vojne svrhe. Uslijed napada vojnim avionima oštećeni ili uništeni su civilni objekti u Osijeku, Donjem Miholjcu, Ernestinovu, Đakovu, Strizivojni, Zelčinu, Podravskoj Slatini, Čepinu, Budrovcima, Drenovcima, Granicama, Antunovcu, Račinovcima, Županji, Bošnjacima, Vrbanji i Zdencima te objekti na magistralnoj cesti Zagreb-Beograd i na dijelovima željezničke pruge kod Đurđenovca i Orahovice. Osim velike materijalne štete, tom prilikom poginulo je najmanje 30 osoba te je ranjen veći broj civilnih osoba.

4. Temeljem optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku iz svibnja 1991. godine, Okružni sud u Šibeniku je u srpnju 1992. godine osudio Ratka Mladića i još šest osoba zbog počinjenja ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 142. st. 1. KZJ. Tom je presudom Ratko Mladić u odsutnosti osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvadeset godina zbog napada na mjesto Kijevo te okolna sela u kolovozu 1991. godine, Sinj i okolna mjesta (od kolovoza do studenoga 1991. godine), Vrlika (kolovoz 1991. godine), Maljkovo, Potravlje, Šatrić, Dabar (rujan 1991. godine), Sinj (rujan i listopad 1991. godine) i područje Šibenika (rujan 1991. godine).

5. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu je u prosincu 1995. godine podiglo pred Županijskim sudom u Splitu optužnicu protiv Ratka Mladića i još tri osobe (svi u bijegu) zbog počinjenja ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. i 2. Osnovnog krivičnog zakona, odnosno da su od rujna 1991. godine do siječnja 1993. godine isplanirali i u siječnju 1993. godine organizirali rušenje brane i hidroelektrane Peruča, s ciljem potpunog potapanja civilnih i gospodarskih objekata te time ugrožavanja nastanjenih stanovnika nizvodno brane i rijeke Cetina u Sinju, Trilju i Omišu.

6. Županijsko državno odvjetništvo u Zadru je nakon prije podnesenog istražnog zahtijeva podnijelo je u veljači 2005. godine Županijskom sudu u Zadru dva zahtjeva za proširenje istrage obuhvaćajući u oba zahtjeva Ratka Mladića te po još dvije osobe u svakom od zahtjeva. Zahtjevima se proširuje prvotni istražni zahtjev podnijet protiv dvadeset osoba osumnjičenih za počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u Škabrnji, a svih je dvadeset osoba kasnije optuženo i Županijski sud u Zadru u prosincu 1995. godine osudio u odsutnosti na kazne zatvora u trajanju od deset do dvadeset godina. Prvim zahtjevom Ratka Mladića tereti se da je u prosincu 1991. godine zapovjedio napade na Zadar, a drugim da je od listopada 1991. do prosinca 1992. godine naredio napade na Donji Zemunik, Zadar, Posedarje, Slivnicu Donju i Gornju, Pridragu, Rupalj, Galovac, Kali na otoku Ugljanu.

Iz svega navedenog vidljivo je da su državna odvjetništva u Republici Hrvatskoj procesuirala sve navedene osobe o kojima je bila riječ ali i da su još sredinom 2003. godine pozivom na broj T04/HRV - 0504 Tužiteljstvu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju putem Ureda za suradnju s Međunarodnim sudom i međunarodnim kaznenim sudovima Vlade Republike Hrvatske dostavili preslike spisa protiv navedenih osoba.

Na temelju svega navedenog, a kako su okrivljene i osuđene osobe bile u bijegu, za njima je raspisana tjeralica i zatraženo određivanje pritvora.

 
 

Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu zahtijeva daljnje provođenje izvida i istražnih radnji

Nakon što je Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske 1. ožujka 2007. pozvao u Državno odvjetništvo Republike Hrvatske predstavnike Ravnateljstva policije, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi - Zavoda za toksikologiju radi daljnjih provođenja izvida o uzrocima stradanja Zdravka Martinovića te konstatirao da su učinjeni značajni propusti u prijavljivanju incidenta i osiguranja tragova i materija za potrebna vještačenja te zatražio da se utvrdi odgovornost za te propuste, intenzivno su nastavljeni izvidi u svezi utvrđivanja svih okolnosti pod kojima je došlo do stradanja Zdravka Martinovića.

Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske zatražio je od svih nadležnih tijela i službi da hitno poduzmu sve nužne mjere i radnje te izuzmu svu potrebnu dokumentaciju iz Karlovačke pivovare radi provođenja odgovarajućih vještačenja i utvrđivanja krivaca za ovaj događaj.
Državno odvjetništvo je zatražilo izuzimanje sve dokumentacije o proizvodnom procesu kao i o kanalizacijskoj i drugoj mreži, jer je ocijenjeno da će se na taj način utvrditi da li je proizvodni proces u Karlovačkoj pivovari u svezi sa stradanjem Zdravka Martinovića.
U skladu s ovim traženjem tijekom poslijepodneva 1. ožujka 2007. intenziviran je rad svih tijela na utvrđivanju uzroka ovog događaja te je policija u večernjim satima obaviještena od strane Karlovačke pivovare o istjecanju ugljičnog dioksida u kanalizaciju.
Nakon toga nastavljeni su izvidi od strane nadležnih tijela kao i obavljanje očevida od strane istražnog suca Županijskog suda u Karlovcu te je tijekom današnjeg dana, 2. veljače 2007., potvrđena sumnja da ugljični dioksid iz proizvodnih pogona otječe u kanalizaciju sve do otvora kod potoka gdje je nađen Zdravko Martinović i njegov uginuli pas.

Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu zahtijevat će daljnje provođenje izvida, a također će zatražiti provođenje istražnih radnji radi utvrđivanja tko je odgovoran za ovaj događaj i propuste. (2. 3. 2007.)

 
 

Imenovani zamjenici županijskog i općinskih državnih odvjetnika

 
 
Na danas održanoj 78. sjednici Državnoodvjetničkog vijeća imenovan je zamjenik županijskog državnog odvjetnika i više zamjenika u općinskim državnim odvjetništvima. (14. 12. 2007.) više

Imenovani zamjenici državnih odvjetnika

Državnoodvjetničko vijeće na današnjoj je sjednici imenovalo zamjenike u županijskom i općinskim državnim odvjetništvima te je donijelo odluku u stegovnom postupku protiv zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Metkoviću. (22. 2. 2007.)



Zdenka Vuglovečki imenovana je zamjenicom županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu. Damir Krmek imenovan je zamjenikom općinske državne odvjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku, a Kristina Baćac Rajko zamjenicom općinske državne odvjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu. Zamjenicima općinske državne odvjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Sisku imenovani su Alan Marinković i Zrinka Matošević dok je Marijana Matijević Pišonić imenovana zamjenicom općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Petrinji. Davorka Radalj, Damir Mišić i Marija Mandarić imenovani su zamjenicima općinske državne odvjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu.
Zamjenik u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu Ivica Kršilović, uz svoju suglasnost trajno je premješten u Općinsko državno odvjetništvo u Našice, a zamjenica u Općinskom državnom odvjetništvu u Našicama Tatjana Babac uz svoju suglasnost trajno je premještena u Općinsko državno odvjetništvo u Valpovo.
Na vlastiti su zahtjev s dužnosti zamjenika u ODO Zagreb razriješeni Tomislav Antolin i Jagoda Ključarić, Vera Belamarić s dužnosti zamjenice u ŽDO Zagreb, Katija Blaće razriješena je zamjenice u ODO Šibenik i Marijo Franetović s dužnosti zamjenika u ODO Split.
Nakon održane rasprave u stegovnom postupku protiv Nede Klepac, zamjenice u u Općinskom državnom odvjetništvu u Metkoviću, Državnoodvjetničko vijeće donijelo je odluku kojom ju je proglasilo krivom zbog nanošenja štete ugledu državnom odvjetništvu ili državnoodvjetničkoj dužnosti, odnosno stegovnog djela iz čl. 84. st. 2. točka 6. Zakona o državnom odvjetništvu te joj izreklo stegovnu kaznu ukora.

 
 

Reimenovani zamjenici županijskih i općinskih državnih odvjetnika

 
 
Državnoodvjetničko vijeće na današnjoj je sjednici obavilo reizbor zamjenika županijskih i općinskih državnih odvjetnika, dok je imenovanje zamjenika odgođeno za sljedeću sjednicu koja će se održati početkom prosinca 2007. godine. Vlatko Miljković nanovo je imenovan zamjenikom županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru, dok je Željka Matić Zaborski nanovo imenovana zamjenicom županijske državne odvjetnice u Županijskom državnom odvjetništvu u Karlovcu a Aida Sušić zamjenicom županijske državne odvjetnice u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. (16. 11. 2007.) više

Ivan Zubić prisegnuo na dužnost općinskog državnog odvjetnika u Zaboku

Ivan Zubić prisegnuo je na dužnost općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Zaboku nakon što ga je na tu dužnost odlukom od 10. kolovoza 2007. imenovao Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske. (30. 8. 2007.)
 
 

Najava sjednice Državnoodvjetničkog vijeća

Za utorak, 10. srpnja 2007. s početkom u 11 sati sazvana je 75. sjednica Državnoodvjetničkog vijeća, dvorana na I. katu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Na dnevnom redu predviđena je rasprava i odlučivanje o pokretanju stegovnog postupka protiv zamjenika općinskog državnog odvjetnika, time da je sukladno članku 110. stavak 3. Zakona o državnom odvjetništvu ročište nejavno, osim ako zamjenik državnog odvjetnika protiv kojeg je zahtjev podnesen, ne zatraži drugačije. (9. 7. 2007.)
 
 

Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu
Izjavljena žalba protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu o odbijanju prijedloga za zadržavanje i podnijet istražni zahtjev protiv šestero osumnjičenih osoba zbog teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti

 
 
Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu podnijelo je istražni zahtjev Županijskom sudu u Karlovcu protiv G. L. (1965.), S. S. (1973.), Z. O. (1972.), M. T. (1967.), M. K. (1954.) i trgovačkog društva iz Karlovca zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti iz čl. 271 st. 1 u svezi čl. 263 st. 1 KZ-a, te je zatražilo određivanje pritvora i mjera opreza. (8. 3. 2007.) više

Najava sjednice Državnoodvjetničkog vijeća

Za četvrtak, 13. rujna 2007. s početkom u 10 sati sazvana je 76. sjednica Državnoodvjetničkog vijeća koja će se održati u dvorani Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Na dnevnom redu predviđena su imenovanja zamjenika u Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku, zamjenika u općinskim državnim odvjetništvima u Požegi, Đurđevcu, Kutini, Benkovcu i Sisku te razrješenja zamjenika državnih odvjetnika na njihov vlastiti zahtjev kao i rasprava i odlučivanje o pokretanju stegovnog postupka protiv zamjenika općinskog državnog odvjetnika. (12. 9. 2007.)
 
 

Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu
Podignuta optužnica protiv G. L., S. S., Z. O., M. T. i M. K. i trgovačkog društva zbog teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti

Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu je, nakon provedene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Karlovcu optužnicu protiv G. L. (1965.), S. S. (1973.), Z. O. (1972.), M. T. (1967.) i M. K. (1954.) te trgovačkog društva «Karlovačka pivovara» d. o. o. iz Karlovca zbog kaznenog djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa – teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti iz čl. 271. st. 2. u svezi čl. 263. st. 1. kažnjivog po članku 271. KZ-a, a za pravnu osobu zbog istog kaznenog djela u svezi čl. 3. st. 1. i 2. i čl. 5. st. 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. (18. 5. 2007.)
Optužnicom se okrivljenog L. G. tereti da je naložio, a okrivljeni S. S. da je organizirao da se sav ugljični dioksid koji je nastajao i koristio u procesu fermentacije trajno ispušta kroz ventil za odvodnju nečistog CO2 iz fermentora u kanal za odvodnju otpadnih i oborinskih voda kroz koji je otjecao van kruga pivovare sve do Pivarskog potoka. Okrivljenog Z. O., M. T. i M. K. tereti se da su dozvolili da se proces proizvodnje nastavi na opisani način iako su znali da se ugljični dioksid ispušta u kanal za odvodnju, a okrivljeno trgovačko društvo «Karlovačka pivovara» d. o. o. tereti se da nije osiguralo sigurno zbrinjavanje nastalog ugljičnog dioksida. Sve navedeno dovelo je do toga da je 23. veljače 2007., uslijed ispuštanja velike količine ugljičnog dioksida u usjeku potoka bila smanjena količina kisika u zraku, pa kad je Zdravko Martinović uz potok šetao psa i došao do tog mjesta, upravo zbog smanjene koncentracije kisika došlo je do uginuća psa, a Zdravko Martinović je izgubio svijest (nedostatak kisika) te je došlo do hipoksičnog gušenja od čega je preminuo 19. ožujka 2007. u Općoj bolnici Karlovac.
Protiv okrivljenog L. G. predloženo je produženje mjere opreza iz čl. 90. st. 2. toč. 1.3, i 6. Zakona o kaznenom postupku koja mu je izrečena rješenjem Županijskog suda u Karlovcu od 7. ožujka 2007.
 
 

Najava sjednice Državnoodvjetničkog vijeća

Državnoodvjetničko vijeće sazvalo je za četvrtak, 22. veljače 2007. 72. sjednicu koja će se s početkom u 10 sati održati u dvorani na I. katu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. (19. 2. 2007.)



Na dnevnom redu je imenovanje zamjenika u Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu te imenovanja zamjenika u općinskim državnim odvjetništvima u Pazinu, Sisku, Petrinji, Splitu i Dubrovniku te razrješenja zamjenika povodom njihova vlastita zahtjeva i rasprava u stegovnom postupku protiv zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Metkoviću.

 
 

Najava sjednice Državnoodvjetničkog vijeća

U srijedu, 25. travnja 2007. održat će se 73. sjednica Državnoodvjetničkog vijeća koja će početi u 11 sati u dvorani Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Na dnevnom redu predviđeno je, uz razrješenja na vlastite zahtjeve i trajne premještaje, imenovanje zamjenika županijskih državnih odvjetnika u Velikoj Gorici, Koprivnici, Splitu i Zadru te imenovanja zamjenika općinskih državnih odvjetnika u Zagrebu, Zaboku, Čakovcu i Ivancu. (23. 4. 2007.)
 
 

Županijsko državno odvjetništvo u Sisku
Podnijet istražni zahtjev protiv više osoba zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika

Županijsko državno odvjetništvo u Sisku podnijelo je Istražnom odjelu Županijskog suda u Sisku istražni zahtjev protiv šest osoba D. J. (1942.), M. P. (1954.), S. D. (1933.), V. Ć. (1941.), M. V. (1950.) i J. K. (1948.) zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, i to ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisanog i kažnjivog po članku 120. stavak 1. OKZ RH, a da je osumnjičeni M. P. počinio i kazneno djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika opisano i kažnjivo po članku 122. OKZ RH, te za njega uz primjenu članka 43. OKZ RH. (30. 3. 2007.)
Postoji osnovana sumnja da je prvoosumnjičeni D. J., od 3. svibnja 1991. do travnja 1992., na području općine Glina; za trajanja oružanog sukoba na teritoriju Republike Hrvatske, između regularnih oružanih snaga Republike Hrvatske, s jedne strane, te naoružanih vojnih i paravojnih formacija pobunjenih hrvatskih Srba pomognutih snagama bivše JNA, s druge strane, izazvanog njihovom agresijom na Republiku Hrvatsku; kao predsjednik ratnog predsjedništva, predsjednik Regionalnog štaba tzv. Teritorijalne obrane za Baniju i Kordun te komandant Teritorijalne obrane Glina i glavni zapovjednik svih postrojbi pobunjenih Srba na području Gline, u cilju osvajanja i pripajanja područja tadašnje općine Glina tzv. "SAO Krajini", isplanirao i naredio napade postrojbi Teritorijalne obrane Glina i njima podčinjene milicije "SAO Krajine" na sela nastanjena pretežito hrvatskim pučanstvom.
Tako su S. D., V. Ć., M. V. i J. K. zapovjednici vojnih postrojbi izvršili napade na mnoga naselja na području Gline, a nakon što su njima podčinjene postrojbe osvojile čitavo područje Gline, D. J. nije spriječio da se civili i ratni zarobljenici ubijaju te razaraju, uništavaju i pale stambene i gospodarske zgrade i sakralni objekti i da se pljačka pokretna imovina izbjeglog hrvatskog pučanstva, iako za to nisu postojali vojni razlozi. Pa su njemu podređene postrojbe, bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo, napale općinu Glina i naselja Ravno Rašće, Šatornja, Maja, Skela, Svračica, Donji i Gornji Viduševac, Donji i Gornji Selkovac, Novo Selo Glinsko, Marinbrod, Desni Degoj, Gornje i Donje Jame, Ilovačak, Mala Solina, Slatina, Gračanica Šašinečka, Slatina Pokupska, Zaloj, Gornje i Donje Taborište, Joševica, Dvorišće, Gornja i Donja Bučica, Stankovac, Velika i Mala Solina, Dolnjaki, Jukinac, pri čemu je smrtno stradalo 185 osoba, a sedam je osoba teško tjelesno ozlijeđeno.
Postrojbe su ujedno zastrašivale stanovništvo i protuzakonito pritvarale pri čemu je 60 osoba odvedeno u nepoznatom smjeru te se smatraju nestalima. Uz pljačku imovine stanovništva, a što nije bilo opravdano vojnim potrebama, i kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba postrojbe su napadale objekte posebno zaštićene međunarodnim pravom, pa je tako razoreno, uništeno ili spaljeno 1401 kuća i dvije stambene zgrade te oštećeno ili razoreno osam crkava i župnih dvorova.
U Kazneno-popravnom domu u Glini od kolovoza 1991. do travnja 1992. protupravno su zatočene 153 civilne osobe i 98 ratnih zarobljenika, zarobljenih hrvatskih branitelja, pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova i Zbora Narodne Garde Republike Hrvatske, od čega su trojica vojnika preminula od posljedica mučenja, a četiri civila su odvedena i ubijena, a nestalima se još vodi sedam civila, dok se prema svim drugim zatočenicima postupalo nečovječno i surovo, te su svi bili izloženi psihičkom i fizičkom mučenju i zlostavljanju.
Postoji osnovana sumnja da je M. P. od početka kolovoza do kraja 1991. godine kao pomoćnik komandanta štaba tzv. Teritorijalne obrane Glina za moralno-politički rad naredio da se zatočeni civili i ratni zarobljenici u logoru KPD Glina podvrgavaju fizičkom i psihičkom mučenju i zlostavljanju da bi se od zatočenika i zarobljenika iznudilo priznanje, što su osobe iz njegove tjelesne zaštite i čuvari logora KPD Glina i provodili, te su tri zatočenika preminula u logoru od posljedica mučenja, a četvero civila je odvedeno iz logora i ubijeno na obližnjem brdu, dok se sedam osoba još uvijek vode kao nestali.
Osnovano se sumnja da je osumnjičeni S. D. od 26. lipnja 1991. do 5. rujna 1991. kao komandant dobrovoljačkih odreda tzv. Teritorijalne obrane Glina i komandant štaba, osumnjičeni V. Č. od 30. rujna 1991. do travnja 1992. kao komandant štaba tzv. Teritorijalne obrane Glina, i osumnjičeni M. V. od 7. studenog 1991. do travnja 1992. kao komandant 1. brigade tzv. Teritorijalne obrane "Dragiša Stefanović", na području općine Glina; a u cilju osvajanja i pripajanja područja općine Glina tzv. "SAO Krajini", provodeći naredbe osumnjičenog D. J.; naredili sebi podčinjenim postrojbama napade Teritorijalne obrane Glina i njima podčinjene milicije "SAO Krajine" na sela nastanjena pretežito hrvatskim pučanstvom na području Gline, a nakon osvajanja naselja čitavog područja Gline, umjesto da su spriječili, dopustili su da se civili i ratni zarobljenici ubijaju, te razaraju, uništavaju i pale stambene i gospodarske zgrade i sakralni objekti, te da se pljačka pokretna imovina izbjeglog hrvatskog pučanstva, iako su imali saznanja da se to čini, te iako za to nisu postojali vojni razlozi.
Također, osnovano se sumnja da je J. K. od 28. srpnja 1991. do travnja 1992. na području općine Glina, kao oficir za bezbjednost pri štabu tzv. Teritorijalne obrane Glina, te komandant Izviđačko-diverzantske grupe (IDG) Općinskog štaba TO Glina, te ujedno ovlaštenik za pregovore s predstavnicima Hrvatske Vlade vezano za razmjenu zarobljenika, u cilju osvajanja i pripajanja područja općine Glina tzv. "SAO Krajini", provodeći naredbe osumnjičenog D. J. naredio upade Izviđačko-diverzantske grupe na sela nastanjena pretežito hrvatskim pučanstvom (39 osoba ubijeno na području Glinskog Novog Sela, Marinbroda, Gora, a 21 na području sela Joševica) i to u vrijeme dok je to područje bilo privremeno okupirano i pod vlašću pobunjenih Srba, gdje su pripadnici njegove postrojbe počinili pokolje nad nezaštićenim civilima te pljačku njihove imovine i palež njihovih kuća i gospodarskih objekata iako za to nisu postojali vojni razlozi, te kao ovlaštenik za razmjenu zarobljenika dolazio u logor KPD Glina gdje je zajedno s pripadnicima svoje postrojbe premlaćivao i surovo zlostavljao logoraše.
Predlažemo da se protiv svih osumnjičenika odredi pritvor temeljem članka 102. stavak 1. točka 1., 2. i 4. Zakona o kaznenom postupku budući da prema sadašnjim saznanjima niti jedan osumnjičeni ne nalazi se na području Republike Hrvatske čime postoji opasnost od bijega i osnovana sumnja da bi mogli utjecati na svjedoke ukoliko bi došli na područje Republike Hrvatske, i da je riječ o kaznenom djelu ratnog zločina odnosno zbog teških okolnosti djela.
 
 

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu
Podnijet istražni zahtjev protiv V. Z. zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je Istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu istražni zahtjev protiv hrvatskog državljanina V. Z. (1963.) zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo protiv službene dužnosti - zlouporabom položaja i ovlasti opisano po čl. 337. st. 1. i 4. KZ-a. (21. 2. 2007.)
Postoji osnovana sumnja da je u svojstvu zaposlenika-dužnosnika Ministarstva obrane, u kojem svojstvu je bio ovlašten raspolagati sredstvima za kupnju oružja i opreme namijenjene obrani suvereniteta Republike Hrvatske, tijekom rujna 1993. od njemačkog državljanina preuzeo neutvrđenu količinu dragog kamenja kao garanciju za preuzeta devizna sredstva od Ministarstva obrane Republike Hrvatske u iznosu od 5.000.000,00 USD. Nakon toga je preuzeto drago kamenje V. Z. držao u sefu u svome uredu pri čemu, u namjeri da si omogući pribavljanje znatne imovinske koristi, u službenoj dokumentaciji nije to evidentirao.
Početkom 2000. godine, kada je razriješen dužnosti, dragulje nije razdužio već ih je iznio iz prostorija MORH-a. Zadržavanjem dragulja pribavio si je znatnu protupravnu imovinsku korist u iznosu od najmanje 5.000.000,00 USD, istodobno oštetivši proračun Republike Hrvatske za isti iznos.
U istražnom zahtjevu predloženo je određivanje pritvora protiv osumnjičenika iz razloga predviđenih čl. 102. st. 1. toč. 1., 2. i 4. Zakona o kaznenom postupku (opasnost od bijega, utjecaj na svjedoke, teške okolnosti djela).
 
 

Priopćenje povodom objavljene informacije u dnevnom listu

U Večernjem listu od nedjelje, 4. ožujka 2007. na strani 7., objavljen je tekst pod naslovom „Bajić zaustavio otvaranje sefa“ u kojem su iznesene netočne i proizvoljne tvrdnje autora teksta stoga objavljujemo priopćenje radi točnog informiranja cjelokupne javnosti.
Predstavnici sredstava javnog priopćavanja upoznati su s predmetom Županijskog državnog odvjetništva u Splitu koje je podnijelo Istražnom centru Županijskog suda u Splitu istražni zahtjev protiv osam osoba zbog kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti i pranja novca. (4. 3. 2007.)



Iz ovog priopćenja jasno proizlazi kako je Županijsko državno odvjetništvo u Splitu zatražilo u istražnom zahtjevu da se temeljem čl. 11. Europske Konvencije o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenog kaznenim djelom izda privremena mjera zamrzavanja novčanog iznosa preostalog na računima kao i na računu u austrijskoj banci na kojem je jedini ovlaštenik za raspolaganje i podizanje novca prvoosumnjičeni D. M., a ujedno je zatraženo da se prvoosumnjičenom D. M. odrede privremene mjere osiguranja zabranom otuđenja i opterećenja njegovih nekretnina.
Državno odvjetništvo naglasilo je u objavljenom priopćenju kako je tijekom složenih i dugotrajnih izvida iscrpilo sve mogućnosti koje su mu stajale na raspolaganju u svezi istraživanja tijekova novca, te da se daljnji tijekovi novca mogu istražiti samo na temelju zahtjeva suda putem međunarodne pravne pomoći.
Dakle, ako nadležni sud donese rješenje o provođenju istrage, nadležna tijela u Republici Austriji postupati će na temelju zahtjeva suda upućenih im tijekom otvorene sudske istrage u Republici Hrvatskoj.
Stoga, niti državno odvjetništvo, niti Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Mladen Bajić nije mogao, niti je utjecao na bilo koji način na postupanje nadležnih tijela u Republici Austriji, pa je dakle netočna i ničim utemeljena tvrdnja da je zbog postupanja državnog odvjetništva te Mladena Bajića došlo do toga da bi „... Austrijanci postupak zamrznuli nakon dogovora s Mladenom Bajićem.“

Upravo suprotno citiranoj tvrdnji, a iz svega prethodno navedenog, proizlazi kako je Državno odvjetništvo u Grazu, sukladno propisima Republike Austrije i sukladno svojim ovlastima, a na koje Državno odvjetništvo Republike Hrvatske niti može niti ima namjeru utjecati, putem nadležnog suda u Grazu zamrznulo račun pa shodno tome i sva sredstva u sefu i onemogućilo prvoosumnjičenom D. M. daljnje korištenje svim stvarima koje se nalaze u sefu.
Oni su sukladno svojim ovlastima i putem nadležnog suda ishodili otvaranje sefa te izvršili uvid u sadržaj sefa i utvrdili kako se u njemu nalazi različita dokumentacija i 100.000 eura, a sadržaj dokumentacije koji je njima poznat nije moguće dostaviti DORH-u bez redovne sudske međunarodne pomoći, odnosno dok sud ne donese rješenje o otvaranju istrage a što je Županijsko državno odvjetništvo u Splitu predložilo u svom istražnom zahtjevu.
Tijekom istrage bit ćemo u mogućnosti, nakon što dobijemo temeljem međunarodne pravne pomoći dokumetaciju, utvrditi eventualne daljnje tijekove novca sa računa D. M., a koji nam eventualno za sad nisu poznati.
Sve navedeno pokazuje da su tvrdnje iznesene u navedenom članku netočne i proizvoljne.