Državno odvjetništvo Republike Hrvatske

Kontrastni prikaz Ispiši stranicu Pošalji link
prilagodba izgleda
mogućnosti
RSS

Najčešća pitanja i odgovori

1. Kome i na koji način uložiti predstavku na rad državnog odvjetnika, odnosno zamjenika državnog odvjetnika?

Sukladno članku 5. Zakona o državnom odvjetništvu (Narodne novine, broj 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13, 33/15 i 82/15) svatko ima pravo ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa ili nadležnom državnom odvjetniku pisano ili usmeno podnositi predstavke i pritužbe na rad tog ili nižeg državnog odvjetništva i na njih dobiti odgovor u roku od najkasnije 30 dana od dana njihova zaprimanja u nadležnom državnom odvjetništvu.

2. Da li je Državnoodvjetničko vijeće nadležno rješavati predstavke i pritužbe na rad državnog odvjetnika, odnosno zamjenika državnog odvjetnika?

Državnoodvjetničko vijeće nije nadležno rješavati predstavke i pritužbe na rad državnog odvjetnika, odnosno zamjenika državnog odvjetnika, pa se, ako takve pritužbe i predstavke budu zaprimljene u Državnoodvjetničkom vijeću, prosljeđuju nadležnim tijelima iz članka 5. Zakona o državnom odvjetništvu.

3. Tko je ovlašten podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka protiv zamjenika državnog odvjetnika?

Sukladno članku 166. Zakona o državnom odvjetništvu, zahtjev za pokretanje stegovnog postupka protiv zamjenika državnog odvjetnika ovlašteni su podnijeti državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojem zamjenik državnog odvjetnika obavlja državnoodvjetničku dužnost, neposredno viši državni odvjetnik, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i ministar nadležan za poslove pravosuđa.

4. Da li je Državnoodvjetničko vijeće ovlašteno pokretati stegovne postupke protiv zamjenika državnih odvjetnika po službenoj dužnosti ili po zahtjevu/prijedlogu osoba koje po Zakonu o državnom odvjetništvu nisu ovlaštene podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka?

Državnoodvjetničko vijeće nije ovlašteno pokretati stegovne postupke protiv zamjenika državnih odvjetnika po službenoj dužnosti ili po zahtjevu/prijedlogu osoba koje sukladno članku 166. Zakona o državnom odvjetništvu nisu ovlaštene podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka.

5. Da li je Državnoodvjetničko vijeće nadležno preispitivati odluke državnih odvjetništava?

Sukladno članku 2. stavak 1. i 3. Zakona o državnom odvjetništvu državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona, pri čemu je zabranjen svaki oblik utjecaja prema državnim odvjetnicima u predmetima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti, kao i u predmetima u kojima državni odvjetnik zakonito izvršava svoje ovlasti i dužnosti u zaštiti imovine Republike Hrvatske. Državnoodvjetničko vijeće nije nadležno preispitivati odluke državnih odvjetništava u naprijed navedenim predmetima iz nadležnosti državnog odvjetništva.    

6. Kome se podnose kaznene prijave?

Sukladno članku 205. stavku 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17) prijava se podnosi nadležnom državnom odvjetniku pisano, usmeno ili drugim sredstvima. S obzirom na navedeno, kaznena prijava zaprimljena u Državnoodvjetničkom vijeću se dostavlja nadležnom državnom odvjetništvu.